Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.
10. Corto Maltese: Mladost – Hugo Pratt
1981., francuski dnevni list Le Matin naručio je od Huga Pratta strip koji je trebao izlaziti u nastavcima tijekom iste godine. Pratt počinje opisivati pozadinu rusko-japanskog rata u Mandžuriji 1905. godine.
Oslikava rovove koje su iskopali japanski vojnici, taštinu časnika, rasulo ruskih postrojbi i suludu situaciju u kojoj neki nastavljaju s pokoljima iako je rat već bio završen. Centralni lik ove epizode nije Corto, kojeg vidimo tek na kraju knjige, nego Jack London koji prati zbivanja kao strani novinar te neizbježni Raspućin.
Premda ‘Mladost’ nije vrhunac Prattova rukopisa, svejedno je neizbježna sveska koju svaki pravi stripoljubac mora imati u svojoj kolekciji. Ako ništa, onda zbog Raspućina, najoriginalnijeg lika ne samo u univerzumu Corta Maltesea, već možda i čitavoj povijesti stripa.
Izdavač: Bookglobe
9. Vučine: Nasljednik – Sonja Gašperov
Kad se 2011. svojim prvijencem ‘Vučine: Od kolijevke do groba’ mlada splitska umjetnica Sonja Gašperov pojavila na domaćoj strip sceni, odavala je dojam djevojke koja puno obećava, no koju će nedostatak interesa svekolike domaće javnosti za stripom odvratiti od te krasne rabote, spustiti je na zemlju i prisiliti je da sav svoj trud i entuzijazam ubuduće poklanja isključivo svojim studentima splitske Umjetničke akademije.
Na svu sreću, Sonja se s tim nije baš slagala i ove je godine objavila drugi dio svog zamišljenog serijala o dražesnim Vučinama nazvan ‘Vučine: Nasljednik’. Objavila i sve pokorila. Fantastično napisan i još bolje nacrtan album koji progovara o smislu života na pomalo neobičan i pomaknut način, valjda je nešto najbolje što se domaćem stripu moglo dogoditi, a ako ‘Vučine’ ikad dođu u ruke Sonjinog uzora, francuskog velikana Lewisa Trondheima, mislim da će se i stari Lewis morati dobrano zamisliti i ozbiljno zasukati rukave da je nadmaši. Bravo, Sonja!
Izdavač: 2×2
8. Cvjećarnica u Kući cveća – Lazar Džamić
‘Alan Ford’, remek-djelo scenarista Lucianija Secchija (poznatiji pod pseudonimom Bunker) i crtača Roberta Raviole (poznatiji pod pseudonimom Magnus) možda i nije toliko promijenio samu povijest stripa koliko je utjecao na živote milijuna obožavatelja u čitavoj Jugoslaviji.
Čini mi se da su baš ‘Alan Ford’ i svi ti šašavi članovi Grupe TNT bili upravo oni kojima su u kolektivnoj svijesti publike pripadala, i još pripadaju, neka opća, najposebnija mjesta, vezana ne samo za medij stripa, nego i uz život na ovim prostorima općenito. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je ‘Alan Ford’ uživao takav status samo na području bivše Jugoslavije, Lazar Džamić u formi je studije jednog stripovnog slučaja prošvercao oštroumnu i duhovitu početnicu za razumijevanje simboličkog imaginarija bivše države i mentaliteta njezinih posvađanih naroda.
Izdavač: Jesenski i Turk
7. Ipak i ovdje – Forest & Tardi
‘Ipak i ovdje’ strip je napisan i nacrtan još tamo davne 1979., no fascinira njegova svježina i aktualnost. Ova ‘besmislena’ priča, siguran sam, puno više ima smisla sada nego onda kad je napisana. I pogotovo u Hrvatskoj.
Uvjeren sam da će gotovo svaki Hrvat koji bude imao sreću da mu ova knjiga bude u rukama moći u Arthuru Ipaku prepoznati sebe. Nažalost. Jer ‘Ipak i ovdje’ priča je o najkrhkijoj stvari na svijetu – ljudskom dostojanstvu i individualnoj slobodi u našem nepodnošljivo ambivalentnom univerzumu. A nama, tu u Lijepoj Našoj, ti pojmovi su već odavno nepoznati i zaboravljeni.
Izdavač: Fibra
6. Crveni alarm – Tomaž Lavrič
‘Crveni alarm’ priča je o Juri, zvanom Krt, nekadašnjem bubnjaru slovenskog punk benda Crveni alarm iz onih pionirskih dana novovalne scene u bivšoj SFRJ i pripovjedaču ove priče koja nas vodi u ona nevina vremena kad je punk rock scena bila rov iz kojeg se beskompromisno udaralo po temeljima trulog i nadrealno smiješnog establišmenta ondašnje države.
Čitatelj, bez obzira na to kojoj generaciji pripadao, bilo autorovoj ili mlađoj, nebitno, u Lavričevom pismu čita vlastiti komentar. Jer ovdje punk možda i jest glavni lajtmotiv, no on je u prvom redu izabran kao metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana i samo je polazišna točka za ovaj roman koji je zapravo isključivo priča o ljudima. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, ambiciozni ili neambiciozni, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom suprotno od onoga što su smjerali. Crveni alarm upravo je priča o tim ljudima.
Izdavač: Fibra
5. Sin City: Težak rastanak – Frank Miller
‘Sin City’ je hommage film noiru, žanru koji ne umire, na isti način kako ne umiru muški baloneri, cigarete Marlboro, kiša i fatalne žene. No na isti način kako je dekonstruirao povijest dugu stotinu godina cjelokupnog američkog stripa, Miller i u ‘Sin Cityju’ nastupa mesijanski te potpuno redefinira i noir kao žanr.
Njegovo čitanje noira doslovno je, ekspanzivno i surovo: grubijani su još grublji, žene još fatalnije, zločinci su zvijeri, seks je eksplicitniji, a kiša dosadnija. I, naravno, dan nikad ne sviće. U Millerovoj poetici nema pozitivaca. Čitav svijet je zlo, a ljudi su šljam.
Bivši zatvorenici, plaćeni ubojice, kurve, korumpirana policija i dekadentni crkveni vlastodršci stanovnici su Grada grijeha. Cijeli svijet nabijen je surovim tučama, seksom, ubojstvima, sakaćenjem i perverzijama, a Millerova sklonost pričama koje ocrtavaju tamnu stranu današnjeg pokvarenog društva baš u Sin Cityju dolazi do punog izražaja.
Izdavač: Strip centar Tino
4. Egostriper: Alem Ćurin
‘Egostriper’ jest mekoukoričena zbirka Alemovih eseja o stripu, ali njegov esejizam je drukčiji. On te eseje nije pisao iz nekih znanstvenih pobuda niti će se o njima esejima voditi intelektualne rasprave na fakultetima. ‘Egostriper’, ta divna stripovnica možda je najmonumentalniji spomenik stripu, isklesan baš od ruke onoga koji ga je zaslužio isklesati – od ruke čovjeka koji se budi sa stripom i koji ide spavati sa stripom, od ruke čovjeka koji živi strip. Alema Ćurina.
Izdavač: Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovac
3. Metalne godine – Moebius
Ako možda i nije najbolje izdanje (meni osobno), osmi strip albuma iz najkreativnije faze stvaralaštva veličanstvenoga Moebiusa, definitivno predstavljaju izdavački poduhvat. Prekrasna kutija (i do sada je Fibrina dizajnerica Melina Mikulić pomicala granice dizajna u nas, i to ne samo u oblasti stripa, no ovim izdanjem nadmašila je i samu sebe) koju svaki ljubitelj devete umjetnosti definitivno mora ponosno držati na najistaknutijem mjestu na svojoj polici, sadrži osam albuma iz Moebiusove najpoznatije i najvažnije faze, one dok je radio za SF strip ‘Metal Hurlant‘.
Dok neki albumi u ovoj kolekciji predstavljaju ogoljeni Moebiusov iskorak u poimanju stripa, a funkcioniraju uglavnom kao svojevrsni eksces kojim se maestro ruga dosadašnjoj tradiciji i nastoji čitatelje osloboditi okova dotadašnjih čitalačkih očekivanja, Arzach i Hermetična garaža su bili zvijezde vodilje koje su naglavačke okrenule tadašnje poimanje stripa.
Već sam Arzach predstavlja nešto do tada neviđeno u svijetu stripa. Priča je fake, gotovo pa lažna, ali ima psihološku snagu najmetafizičkije razine. I upravo u tom procijepu između pseudopriče i priče snage tektonskih poremećaja zemljine kore – nalazi se snaga i moć Arzacha. A ‘Hermetična garaža’ priča je za sebe. Ova apsurdna priča o Fatalnom majoru i njegovim paranoidnim istraživanjima po kolonijalnim i nekolonijalnim sferama naše svijesti i podsvijesti predstavljala je istinski šok za čitav umjetnički svijet. Ne samo stripovski. Da je živ, o tome bi vam mogao nešto i reći veliki Federico Fellini.
Izdavač: Fibra
2. Persepolis – Marjane Satrapi
Priča o odrastanju jedne curice u Iranu usred Islamske revolucije jedna je od najljepših priča ikad ispričanih u formi stripa. ‘Punk Šeherezada’ kako ju je genijalno nazvao veliki Zoran Đukanović ne samo što je priča o odrastanju, već je i pripovijest o pripadanju i nepripadanju, storija o ljudima koji odjednom postaju stranci i u vlastitoj zemlji, o djeci koja, baš poput onog dečka u Spielbergovom ‘Carstvu sunca’, preko noći ostare i postanu ljudi.
Persepolis je ona vrsta stripa, uz ‘Mausa’ i ‘V for Vendettu’ koja pod hitno mora ući u nastavni program kao obavezna školska lektira. Djelo za vječnost.
Izdavač: Fibra
1. Asterios Polyp – David Mazzuchelli
Remek-djelo Davida Mazzuchiellija ‘Asterios Polyp’ predstavlja postmodernu, ali u onom njezinu najveličanstvenijem ruhu. U ovom djelu Mazzuchelli prihvaća temelje tvrdnje Scotta McClouda da je potencijal stripa neograničen i uzbudljiv, u potpunosti redefinira medij te stvara remek-djelo devete umjetnosti.
On uspijeva savršeno izbalansirati formu i sadržaj te nam tako tumači samu srž, samu bit kojom se bavi, ne samo u apstrakciji ideje, nego i lucidnim vizualnim prikazom. Priča o Asteriosu Polypu, egocentričnom profesoru arhitekture koji si pokušava vratiti život, ne samo da je izdanje godine, već je jedan od najčarobnijih stripova u povijesti.
Izdavač: Fibra
Autor: Saša Čobanov
Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.net
Нема коментара:
Постави коментар