Krik ljudstva (1. del)

SCENARIO

Jacques Tardi

CRTEŽ

Jean Vautrin

NASLOVNICA

Jean Vautrin

BROJ STRANICA

164

ORIGINALNI NASLOV

Le Cri du peuple

 

Još 10 stripova koje morate pročitati

 

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

10. Corto Maltese: Mladost – Hugo Pratt

1981., francuski dnevni list Le Matin naručio je od Huga Pratta strip koji je trebao izlaziti u nastavcima tijekom iste godine. Pratt počinje opisivati pozadinu rusko-japanskog rata u Mandžuriji 1905. godine.

Oslikava rovove koje su iskopali japanski vojnici, taštinu časnika, rasulo ruskih postrojbi i suludu situaciju u kojoj neki nastavljaju s pokoljima iako je rat već bio završen. Centralni lik ove epizode nije Corto, kojeg vidimo tek na kraju knjige, nego Jack London koji prati zbivanja kao strani novinar te neizbježni Raspućin.

Premda ‘Mladost’ nije vrhunac Prattova rukopisa, svejedno je neizbježna sveska koju svaki pravi stripoljubac mora imati u svojoj kolekciji. Ako ništa, onda zbog Raspućina, najoriginalnijeg lika ne samo u univerzumu Corta Maltesea, već možda i čitavoj povijesti stripa.

Izdavač: Bookglobe

9. Vučine: Nasljednik – Sonja Gašperov

Kad se 2011. svojim prvijencem ‘Vučine: Od kolijevke do groba’ mlada splitska umjetnica Sonja Gašperov pojavila na domaćoj strip sceni, odavala je dojam djevojke koja puno obećava, no koju će nedostatak interesa svekolike domaće javnosti za stripom odvratiti od te krasne rabote, spustiti je na zemlju i prisiliti je da sav svoj trud i entuzijazam ubuduće poklanja isključivo svojim studentima splitske Umjetničke akademije.

Na svu sreću, Sonja se s tim nije baš slagala i ove je godine objavila drugi dio svog zamišljenog serijala o dražesnim Vučinama nazvan ‘Vučine: Nasljednik’. Objavila i sve pokorila. Fantastično napisan i još bolje nacrtan album koji progovara o smislu života na pomalo neobičan i pomaknut način, valjda je nešto najbolje što se domaćem stripu moglo dogoditi, a ako ‘Vučine’ ikad dođu u ruke Sonjinog uzora, francuskog velikana Lewisa Trondheima, mislim da će se i stari Lewis morati dobrano zamisliti i ozbiljno zasukati rukave da je nadmaši. Bravo, Sonja!

Izdavač: 2×2

8. Cvjećarnica u Kući cveća – Lazar Džamić

‘Alan Ford’, remek-djelo scenarista Lucianija Secchija (poznatiji pod pseudonimom Bunker) i crtača Roberta Raviole (poznatiji pod pseudonimom Magnus) možda i nije toliko promijenio samu povijest stripa koliko je utjecao na živote milijuna obožavatelja u čitavoj Jugoslaviji.

Čini mi se da su baš ‘Alan Ford’ i svi ti šašavi članovi Grupe TNT bili upravo oni kojima su u kolektivnoj svijesti publike pripadala, i još pripadaju, neka opća, najposebnija mjesta, vezana ne samo za medij stripa, nego i uz život na ovim prostorima općenito. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je ‘Alan Ford’ uživao takav status samo na području bivše Jugoslavije, Lazar Džamić u formi je studije jednog stripovnog slučaja prošvercao oštroumnu i duhovitu početnicu za razumijevanje simboličkog imaginarija bivše države i mentaliteta njezinih posvađanih naroda.

Izdavač: Jesenski i Turk

7. Ipak i ovdje – Forest & Tardi

‘Ipak i ovdje’ strip je napisan i nacrtan još tamo davne 1979., no fascinira njegova svježina i aktualnost. Ova ‘besmislena’ priča, siguran sam, puno više ima smisla sada nego onda kad je napisana. I pogotovo u Hrvatskoj.

Uvjeren sam da će gotovo svaki Hrvat koji bude imao sreću da mu ova knjiga bude u rukama moći u Arthuru Ipaku prepoznati sebe. Nažalost. Jer ‘Ipak i ovdje’ priča je o najkrhkijoj stvari na svijetu – ljudskom dostojanstvu i individualnoj slobodi u našem nepodnošljivo ambivalentnom univerzumu. A nama, tu u Lijepoj Našoj, ti pojmovi su već odavno nepoznati i zaboravljeni.

Izdavač: Fibra

6. Crveni alarm – Tomaž Lavrič

‘Crveni alarm’ priča je o Juri, zvanom Krt, nekadašnjem bubnjaru slovenskog punk benda Crveni alarm iz onih pionirskih dana novovalne scene u bivšoj SFRJ i pripovjedaču ove priče koja nas vodi u ona nevina vremena kad je punk rock scena bila rov iz kojeg se beskompromisno udaralo po temeljima trulog i nadrealno smiješnog establišmenta ondašnje države.

Čitatelj, bez obzira na to kojoj generaciji pripadao, bilo autorovoj ili mlađoj, nebitno, u Lavričevom pismu čita vlastiti komentar. Jer ovdje punk možda i jest glavni lajtmotiv, no on je u prvom redu izabran kao metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana i samo je polazišna točka za ovaj roman koji je zapravo isključivo priča o ljudima. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, ambiciozni ili neambiciozni, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom suprotno od onoga što su smjerali. Crveni alarm upravo je priča o tim ljudima.

Izdavač: Fibra

5. Sin City: Težak rastanak – Frank Miller

‘Sin City’ je hommage film noiru, žanru koji ne umire, na isti način kako ne umiru muški baloneri, cigarete Marlboro, kiša i fatalne žene. No na isti način kako je dekonstruirao  povijest dugu stotinu godina cjelokupnog američkog stripa, Miller i u ‘Sin Cityju’ nastupa mesijanski te potpuno redefinira i noir kao žanr.

Njegovo čitanje noira doslovno je, ekspanzivno i surovo: grubijani su još grublji, žene još fatalnije, zločinci su zvijeri, seks je eksplicitniji, a kiša dosadnija. I, naravno, dan nikad ne sviće. U Millerovoj poetici nema pozitivaca. Čitav svijet je zlo, a ljudi su šljam.

Bivši zatvorenici, plaćeni ubojice, kurve, korumpirana policija i dekadentni crkveni vlastodršci stanovnici su Grada grijeha. Cijeli svijet nabijen je surovim tučama, seksom, ubojstvima, sakaćenjem i perverzijama, a Millerova sklonost pričama koje ocrtavaju tamnu stranu današnjeg pokvarenog društva baš u Sin Cityju dolazi do punog izražaja.

Izdavač: Strip centar Tino

4. Egostriper: Alem Ćurin

‘Egostriper’ jest mekoukoričena zbirka Alemovih eseja o stripu, ali njegov esejizam je drukčiji. On te eseje nije pisao iz nekih znanstvenih pobuda niti će se o njima esejima voditi intelektualne rasprave na fakultetima.  ‘Egostriper’, ta divna stripovnica možda je najmonumentalniji spomenik stripu, isklesan baš od ruke onoga koji ga je zaslužio isklesati – od ruke čovjeka koji se budi sa stripom i koji ide spavati sa stripom, od ruke čovjeka koji živi strip. Alema Ćurina.

Izdavač: Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovac

3. Metalne godine – Moebius

Ako možda i nije najbolje izdanje (meni osobno), osmi strip albuma iz najkreativnije faze stvaralaštva veličanstvenoga Moebiusa, definitivno predstavljaju izdavački poduhvat. Prekrasna kutija (i do sada je Fibrina dizajnerica Melina Mikulić pomicala granice dizajna u nas, i to ne samo u oblasti stripa, no ovim izdanjem nadmašila je i samu sebe) koju svaki ljubitelj devete umjetnosti definitivno mora ponosno držati na najistaknutijem mjestu na svojoj polici, sadrži osam albuma iz Moebiusove najpoznatije i najvažnije faze, one dok je radio za SF strip ‘Metal Hurlant‘.

Dok neki albumi u ovoj kolekciji predstavljaju ogoljeni Moebiusov iskorak u poimanju stripa, a funkcioniraju uglavnom kao svojevrsni eksces kojim se maestro ruga dosadašnjoj tradiciji i nastoji čitatelje osloboditi okova dotadašnjih čitalačkih očekivanja, Arzach i Hermetična garaža su bili zvijezde vodilje koje su naglavačke okrenule tadašnje poimanje stripa.

Već sam Arzach predstavlja nešto do tada neviđeno u svijetu stripa. Priča je fake, gotovo pa lažna, ali ima psihološku snagu najmetafizičkije razine. I upravo u tom procijepu između pseudopriče i priče snage tektonskih poremećaja zemljine kore – nalazi se snaga i moć Arzacha. A ‘Hermetična garaža’ priča je za sebe. Ova apsurdna priča o Fatalnom majoru i njegovim paranoidnim istraživanjima po kolonijalnim i nekolonijalnim sferama naše svijesti i podsvijesti predstavljala je istinski šok za čitav umjetnički svijet. Ne samo stripovski. Da je živ, o tome bi vam mogao nešto i reći veliki Federico Fellini.

Izdavač: Fibra

2. Persepolis – Marjane Satrapi

Priča o odrastanju jedne curice u Iranu usred Islamske revolucije jedna je od najljepših priča ikad ispričanih u formi stripa. ‘Punk Šeherezada’ kako ju je genijalno nazvao veliki Zoran Đukanović ne samo što je priča o odrastanju, već je i pripovijest o pripadanju i nepripadanju, storija o ljudima koji odjednom postaju stranci i u vlastitoj zemlji, o djeci koja, baš poput onog dečka u Spielbergovom ‘Carstvu sunca’, preko noći ostare i postanu ljudi.

Persepolis je ona vrsta stripa, uz ‘Mausa’ i ‘V for Vendettu’ koja pod hitno mora ući u nastavni program kao obavezna školska lektira. Djelo za vječnost.

Izdavač: Fibra

1. Asterios Polyp – David Mazzuchelli

Remek-djelo Davida Mazzuchiellija ‘Asterios Polyp’ predstavlja postmodernu, ali u onom njezinu najveličanstvenijem ruhu. U ovom djelu Mazzuchelli prihvaća temelje tvrdnje Scotta McClouda da je potencijal stripa neograničen i uzbudljiv, u potpunosti redefinira medij te stvara remek-djelo devete umjetnosti.

On uspijeva savršeno izbalansirati formu i sadržaj te nam tako tumači samu srž, samu bit kojom se bavi, ne samo u apstrakciji ideje, nego i lucidnim vizualnim prikazom. Priča o Asteriosu Polypu, egocentričnom profesoru arhitekture koji si pokušava vratiti život, ne samo da je izdanje godine, već je jedan od najčarobnijih stripova u povijesti.

Izdavač: Fibra

Autor: Saša Čobanov

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.com

https://www.xxzmagazin.com/jos-10-stripova-koje-morate-procitati

Neobične pustolovine Adéle Blanc-Sec 2 & 3

IZDAVAČ

Bookglobe

SCENARIO

Jacques Tardi

CRTEŽ

Jacques Tardi

NASLOVNICA

Jacques Tardi

BROJ STRANICA

144

 

Rene Tardi, ratni zarobljenik ili ratni zarobljenici koji nisu zaboravili da su ljudska bića

„Ja, Rene Tardi, Ratni zarobljenik u Štalagu IIB“ Žaka Tardija; izdavač “Darkwood” 2014.

Žak Tardi (1946) jedan je od najcenjenijih francuskih strip autora starije generacije koji se u svom bogatom opusu kretao širokim prostranstvima od fantastičkih do realističkih priča uvek iscrtanih prepoznatljivim manirom koji spaja karikaturalne likove i gotovo fotografske enterijere i eksterijere. U svakom slučaju Tardijevo ime je bilo i ostalo garancija kvalitetnih stripova. I album „Ja, Rene Tardi, Ratni zarobljenik u Štalagu IIB“ potvrđuje ovu tradiciju. Reč je o koliko ličnom toliko i kulturološki važnom delu čiji je prvi tom objavio agilni beogradski izdavač „Darkwood“. U najkraćem, Rene Tardi, Žakov otac, rođen 1915.g, bio je jedan od 1.830.000 vojnika koje je zarobila vojska Trećeg rajha prilikom osvajanja Francuske 1940. godine; inače, album je deo serijala u tri knjige koji se bavi sudbinom još jednog zarobljenika, Žaka Granža, Reneovog posleratnog prijatelja.

Žak je od svog oca tražio da mu zapiše svoje uspomene što je 80 godišnji starac uradio koliko ga je sećanje služilo. Na osnovu tih zapisa i skica stvorio je ovaj strip; na svakoj tabli su tri crteža a prvi tom ima 180 strana. Na slikama otac priča sinu svoje doživljaje (obojica su nacrtana; otac kao 25-togodišnjak a Žak kao dečak), vodi sa njim dijalog, objašnjava mu neke termine i postupke a sin ponekad žali što, dok je otac bio živ, nije tražio da mu sve napisano razjasni pa neke pojmove i došavanja on ne ume da objasni čitaocima.

Rene Tardi (i njegov prijatelj Žak Granž) deo su istorijskog nasleđa koje su savremeni Francuzi zaboravili. Naime, kad se govori o II svetskom ratu govori se o porazu 1940.g, o kolaboracionistima i pokretu otpora te oslobođenju dok se o zarobljenicima koji su 1940. poslati u logore Trećeg rajha uglavnom ćuti kao da je njihovo stradanje sramotno. I sam Rene je svestan takvog statusa i o tome govori svom sinu. Njegova priča počinje neposredno pre rata: Rene je tenkista koji veruje u nadmoć francuske tehnike i sposobnost oficira ali ga  činjenice brzo demantuju. Njegova jedinica luta bez plana dok izbeglice beže pred nemačkom vojskom. Ipak, Rene će ući u borbu, uništiti bar jedan nemački tenk a onda 22. maja 1940. biva zarobljen. Slede dugi marševi, okupljanja zarobljenika, ukrcavanja u stočne vagone i teško putovanje. Rene ne zaboravlja da pomene sve muke gladi, proliva, kiše i hladnoće, zbijenosti mnoštva ljudi u vagonima, batinjanja i maltretiranja kao i sopstveni bes prema ratu, francuskoj vojsci i oficirima, Nemcima... Teško putovanje završava se u Pomeraniji, odnosno u Štalagu IIB na Baltičkom primorju. U prostoru ograđenom žicom otvara se novi krug stradanja. Iznad svih događaja - od upisivanja u knjige i dobijanja identifikacionih pločica, smeštaja u barake, svakodnevnih prozivki i na minus 20 stepeni i njihovog konstantnog sabotiranja, trpljenja svakojakih poniženja do odlaska na rad kod lokalnih seljaka - iznad svega toga lebdi avet svakodnevne, životinjske gladi koja muči zarobljenike i opseda njihove misli u potpunosti.

Pored Francuza u logoru ima i Poljaka, Jugoslovena a kasnije stižu i Rusi; te zarobljenike stražari tretiraju kao niža bića i muče bez prestanka a isti status imaju i crni zarobljenici koje je Francuska mobilisala u svojim kolonijama. Dolazak zarobljenih Amerikanaca znak je opadanja moći Trećeg rajha i buđenje nada da će se ipak doživeti oslobođenje. Do tada, međutim, život protiče u stalnom traženju hrane, sklanjanju od kundaka i pendreka, prisustvovanju besmislenim ubistvima kao i neočekivanoj blagosti ponekih čuvara. Ljudskost se doživljava kao izuzetak a surovost i britalnost kao normalna lica zarobljenika, stražara, vojske i rata.

Sudbina Renea Tardija mučna je i strašna; njegova ispovest je neposredna i puna detalja, bez preteranih pouka, zaključivanja i mudrovanja što je, sveukupno, čini još uverljivijom i potresnijom. Žak Tardi se potrudio - i u svojoj nameru uspeo - da ne umiva crtež, da ne izbegava mučne scene (od prizora leševa kraj puta, batinjanja, čeprkanja po smetlištu do vojničkih i zaroljeničkih klozeta) već je dozvolio da slike daju oblik rečima odnosno da budu njihova adekvatna dopuna. Rečju, „Ja, Rene Tardi, Ratni zarobljenik u Štalagu IIB“ je ispovest koju neizostavno treba pročitati i tako se sresti sa sudbinama ratnih zarobljenika koji, uprkos svemu što ih je snašlo, ipak nisu zaboravili da su ljudska bića.

(„Dnevnik“, 2019)

Autor: Ilija Bakić

Tekst i fotografija preuzeti sa sajta stripvesti.rs

http://www.stripvesti.com/

Rene Tardi - ratni zarobljenik

Žak Tardi (1946) jedan je od najcenjenijih francuskih strip autora starije generacije koji se u svom bogatom opusu kretao širokim prostranstvima od fantastičkih do realističkih priča uvek iscrtanih prepoznatljivim manirom koji spaja karikaturalne likove i fotografski precizne enterijere i eksterijere.

U svakom slučaju Tardijevo ime je bilo i ostalo garancija kvalitetnih stripova. I album „Ja, Rene Tardi, ratni zarobljenik u Štalagu IIB“ potvrđuje ovu tradiciju. Reč je o koliko ličnom, toliko i kulturološki važnom delu čiji je prvi tom objavio agilni beogradski izdavač „Darkwood“. U najkraćem, Rene Tardi, Žakov otac, rođen 1915, bio je jedan od 1.830.000 vojnika koje je zarobila vojska Trećeg rajha prilikom osvajanja Francuske 1940. godine; inače, album je deo serijala u tri knjige koji se bavi sudbinom još jednog zarobljenika, Žaka Granža, Reneovog posleratnog prijatelja.

Žak je od svog oca tražio da mu zapiše svoje uspomene što je 80 godišnji starac uradio, onoliko koliko ga je sećanje služilo. Na osnovu tih zapisa i skica stvoren je ovaj strip; na svakoj tabli su tri crteža a prvi tom ima 180 strana. Otac priča sinu svoje doživljaje (otac je nacrtan kao 25-togodišnjak, koliko je godina imao u trenutku zarobljavanja, a Žak kao dečak), vodi ga na „mesta dešavanja“, objašnjava mu neke termine i postupke, umeju i da se sporečkaju, a sin ponekad žali što, dok je otac bio živ, nije tražio da mu sve napisano razjasni pa neke pojmove i dešavanja on ne ume da objasni čitaocima.

Rene Tardi (i njegov prijatelj Žak Granž) deo su istorijskog nasleđa koje su savremeni Francuzi zaboravili. Naime, kad je reč o Drugom svetskom ratu govori se o porazu 1940, o kolaboracionistima i pokretu otpora te oslobođenju, dok se o zarobljenicima koji su 1940. poslati u logore Trećeg rajha uglavnom ćuti kao da je njihovo stradanje sramotno. I sam Rene je svestan takvog statusa i o tome svedoči svom sinu. Njegova priča počinje neposredno pre rata: Rene je tenkista koji veruje u nadmoć francuske tehnike i sposobnost oficira ali ga  činjenice brzo demantuju. Njegova jedinica luta bez plana i traži neprijatelja dok izbeglice beže pred nemačkom vojskom i razaranjima. Ipak, Rene će ući u borbu, uništiti bar jedan nemački tenk a onda 22. maja 1940. biva zarobljen. Slede dugi marševi, okupljanja zarobljenika, ukrcavanja u stočne vagone i teško putovanje. Rene ne zaboravlja da pomene sve muke gladi, proliva, kiše i hladnoće, zbijenost mnoštva ljudi u vagonima, batinjanja i maltretiranja kao i sopstveni bes prema ratu, francuskoj vojsci i oficirima, Nemcima... Teško putovanje završava se u Pomeraniji, odnosno u Štalagu IIB na Baltičkom primorju. U prostoru ograđenom žicom otvara se novi krug stradanja. Iznad svih događaja - od upisivanja u knjige i dobijanja identifikacionih pločica, smeštaja u barake, svakodnevnih prozivki (i na minus 20 stepeni) i njihovog konstantnog sabotiranja, trpljenja svakojakih poniženja do odlaska na rad kod lokalnih seljaka - iznad svega toga lebdi avet svakodnevne, životinjske gladi koja muči zarobljenike i u potpunosti opseda njihove misli i uslovljava ponašanje.

Pored Francuza u logoru ima i Poljaka, Jugoslovena a kasnije stižu i Rusi; te zarobljenike stražari tretiraju kao niža bića i muče bez prestanka, a isti status imaju i crni zarobljenici koje je Francuska mobilisala u svojim kolonijama. Dolazak zarobljenih Amerikanaca znak je opadanja moći Trećeg rajha i buđenje nada da će se ipak doživeti oslobođenje. Do tada, međutim, život protiče u stalnom traženju hrane, sklanjanju od kundaka i pendreka, bespomoćnom posmatranju besmislenih ubistava kao i, sasvim suprotno, neočekivanoj blagosti ponekih čuvara. Ljudskost se doživljava kao izuzetak a surovost i brutalnost kao normalna lica zarobljenika, stražara, vojske i rata.

Autor: Ilija Bakić

Tekst i fotografija preuzeti sa sajta dnevnik.rs

https://www.dnevnik.rs/kultura/naslovi/rene-trdi-ratni-zaroblenik-31-03-2019

Nestor Burma #1

JUNAK

Nestor Burma

IZDAVAČ

Bookglobe

BROJ

1

SCENARIO

Jacques Tardi

Léo Malet

CRTEŽ

Jacques Tardi

NASLOVNICA

Jacques Tardi

BROJ STRANICA

272


Nestor Burma, privatni detektiv i vlasnik pariške detektivske agencije Fiat Lux, francuski je odgovor na literarne hard boiled privatna njuškala poput Raymond Chandlerova Philipa Marlowa, Dashiell Hammettova Sama Spadea ili Ross Macdonaldova Lewa Archera. Protagonist tridesetak romana Léoa Maleta kultni je fikcijski lik kriminalističke literature, za razliku od Simenonovog Magrieta, na žalost relativno nepoznat van granica Francuske. Ovaj nekonvencionalni drot, negdašnji anarhist i ljevičar, uronjen u noirovsku atmosferu s lakoćom se snalazi u opasnom polusvijetu ratnog i poratnog Pariza rješavajući zločine iza kojih se kriju moralno kompleksni motivi i tragične ljudske sudbine.




Omnibus sadrži:

Magla na mostu Tolbiac
U Parizu pedesetih godina 20. stoljeća prošlost će zaskočiti privatnog detektiva Nestora Burmu u vidu pisma od ubijenog Abela Benoîta, druga iz mladosti i vremena kada su obojica bili anarhisti i odmetnici. Nestor se prilagodio društvenim pravilima, no njegov prijatelj je nastavio po starom, egzistirajući na rubu zakona i socijalnih konvencija sve do zagonetne i misteriozne nasilne smrti. Detektiv odlučuje doznati što se dogodilo njegovom starom i zaboravljenom drugu otvarajući time vrata u prošlost i prizivajući mnoge opasnosti.

Kolodvorska ulica 120
Jesen 1940. godine. Nestor Burma više nije privatni detektiv i direktor vodeće francuske detektivske agencije Fiat Lux nego tek anonimni KGF, ratni zarobljenik, jedan od brojnih koji, nakon ponižavajućeg sloma francuske vojske pred nacističkim blitzgriegom, čekaju repatrijaciju u domovinu. Iza bodljikave žice koncentracijskog logora svjedočit će zagonetnim posljednjim riječima anonimnog zarobljenika koji je izgubio pamćenje: “Kolodvorska ulica 120…”

Tijekom povratka u Francusku, u Lyonu, će ponovo čuti zagonetnu adresu kada ju uzvikne njegov bivši suradnik prije nego li ga netko ubije na prepunom peronu željezničke postaje. U poraženoj, okupiranoj i demoraliziranoj zemlji, tvrdoglavo radoznali Burma, nemoćan mijenjati velike stvari, odlučuje se na mali, osobni i simbolični čin otpora – riješit će zagonetku Kolodvorske ulice 120 i tako osvjetlati obraz najboljeg pariškog privatnog detektiva.



Scenarij: Léo Malet
Crtež: Jacques Tardi

A4, 272 stranice, cb, HC
Cijena: 250kn

Neobične pustolovine Adéle Blanc-Sec #1

SCENARIO

Jacques Tardi

CRTEŽ

Jacques Tardi

IZDAVAČ

Bookglobe

BROJ STRANICA

144


Predstavljamo vam proslavljenu Tardijevu heroinu Adèle Blanc-Sec. Obdarena neovisnom i osebujnom osobnošću Adèle nas vodi u središte tajanstvenog svijeta (u kojemu Pariz zauzima istaknuto mjesto) čudovišta i drugih zagonetnih bića, nudeći nam uzbudljive pustolovine.



Omnibus sadrži:

Adèle i zvijer
U sumrak Belle Époque oživljeni i telepatski kontrolirani pretpotopni pterodaktil terorizira Pariz, vlasti su uznemirene i zbunjene, a misteriozna Adèle Blanc-Sec kuje planove kako se okoristiti ovom apsurdnom zbrkom.

Demon s Eiffelova tornja
Priča započinje tamo gdje je prethodna stala, no zaplet je još jezovitiji i neobičniji od prethodnoga te uključuje neobičnu skulpturu asirskog demona Pazuzua, urnebesno lošu kazališnu predstavu o posljednjim danima Babilona kojoj je zagarantiran fantastičan uspjeh i fanatičnu sektu štovatelja drevnoga božanstva čija je nakana kugom, s vrha Effelova tornja, izazvati kraj svijeta kakvog poznajemo.

Ludi učenjak
Humorno i napeto poigravanje motivom ludog znanstvenika karakterističnim za filmove “B” produkcije iz prve polovice 20. stoljeća suprotstavlja Adèle naučniku koji svojim kolegama preotima odmrznutoga i oživljenoga pračovjeka kako bi uz pomoć njega stvorio nepobjedivu vojsku koja će ovladati svijetom.



Scenarij i crtež: Jacques Tardi
A4, 144 stranice, kolor, HC
Cijena: 159kn

Phoenix Press - Praznična akcija (21/12 - 10/01)

1. Zlato i krv - 1100 din

2. Set Tardi - 1800 din

3. Derdevil
SC - 800
HC - 1000

4. Set Saguaro - 1200 din

5. Set Konkvistador - 1800 din

6. Set Tor 

SC - 2400 rsd

HC - 3000 rsd

7. Set Betmen - 2500 din 

8. Set Spajdermen

SC - 1600 rsd

HC - 2000 rsd

9. Učitelj mačevanja - 1100 din

10. Tajna služba - Kingsman - 800 din

11. Ja sam legija - 1200 din

12. Set Bonelli One Shot - 1800 din

13. Asgard - 1200 din

Besplatna poštarina na kupovinu preko 5000 rsd.

U planu je nagradna igra, vredni pokloni i puno drugih iznenađenja!

Narudžbine: redakcija@phoenixpress.rs