Приказивање постова са ознаком Publik Praktikum. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Publik Praktikum. Прикажи све постове

петак, 10. децембар 2021.

PAD GONDOLINA u pretplati do 20. decembra


Publik Praktikum je raspisao pretplatu za Pad Gondolina – poslednju od tri Tolkinove velike priče o Starijim danima Srednje zemlje. Preostala dela iz triptiha – Deca Hurinova i Beren i Lutijena objavljena su na srpskom jeziku ranije tokom ove godine.

Kako je govorio Dž.R.R. Tolkin, Pad Gondolina predstavlja prvu pravu priču o Starijim danima Srednje zemlje. U njoj je opisan tajanstveni vilenjački grad Gondolin koji uništavaju mračne sile. Prvu verziju priče Tolkin je napisao još tokom I svetskog rata, dok se u bolnici oporavljao od povreda zadobijenih u bici na Somi. Kasnije je priču preradio, ali joj nikada nije dao konačan oblik.

U priči o padu Gondolina obrele su se dve najveće sile sveta. Morgot, kao iskonsko zlo, nije prisutan u priči ali upravlja silnim vojskama iz svoje tvrđave Angband. Potpuno suprotstavljen Morgotu jeste Ulmo, najmoćniji Valar posle Manvea. Sred ovog božanskog trvenja, smešten je grad Gondolin, predivan i skriven. Utvrdili su ga Vilovnjaci Noldori, koji su nekad obitavali u Valinoru, božanskom kraljevstvu, a potom, pobunivši se protiv njihovog vladara, pobegli u Srednju zemlju.

Turgona, gondolinskog kralja, najviše mrzi i najviše ga se boji Morgot, koji očajnički pokušava da otkrije taj vešto skriveni grad, dok Bogovi u Valinoru, na žustrim većima, odbijaju da se povinuju Ulmovim nakanama i zamislima…

Pad Gondolina je kao zasebno izdanje prvi put objavljen 2018. godine, zahvaljujući priređivačkom radu Kristofera Tolkina. Ilustracije su delo Alana Lija. Prevod na srpski jezik uradila je Vesna Stojković.

Tokom pretplatnog perioda, do 20. decembra, cena knjige biće 1.200 dinara. Nakon toga, redovna cena biće 1.600 dinara.


 

недеља, 31. октобар 2021.

Dž. R. R. Tolkin - Farmer Gil od Hama


Farmer Gil od Hama nije ličio na junaka. Krupan, riđe brade, uživao je u nezanimljivom, ugodnom životu. Ali nakon što je nehotice isprepadao i oterao nagluvog i kratkovidog džina, junačka slava farmera Gila pročula se naširoko i nadaleko. Na njegovu nesreću, kada je prepredeni zmaj Krisofilaks posetio kraljevstvo, od farmera Gila se očekivalo da se bori s njim...

Kao i „Hobita” i „Roverandom”, Tolkin je Farmera Gila od Hama najpre smislio kako bi zabavio svoju decu, a potom je to izraslo u nešto mnogo složenije. Njegova konačna verzija je dovitljiva i maštovita priča za čitaoce svih uzrasta koji uživaju u dobroj priči.

„Čudesna priča o danima kada su džinovi i zmajevi hodili kraljevstvom.” - Sandej tajms

Ovo je reizdanje teksta prvi put objavljenog 1949. godine, zajedno sa originalnim ilustracijama koje je uradila Polin Bejns, a koje su po Tolkinovom mišljenju bile savršen dodatak njegovoj priči. Tu su takođe i najstarija pisana verzija priče i Tolkinove beleške za nastavak.
 

Dž. R. R. Tolkin - Beren i Lutijena

 


Povest o Berenu i Lutijeni bila je, ili postala, suštastvena tvar u razvoju „Silmariliona" – knjige mitova i legendi iz Prvog doba Sveta čiji je tvorac Dž. R. R. Tolkin. Priču je napisao godinu dana nakon povratka iz Francuske, pred kraj 1916, posle Bitke na Somi.

Osnov priče, koji nikada nije promenjen, jeste sudbina Berena i Lutijene, koja je zasenila njihovu ljubav: jer Beren je bio smrtan čovek, a Lutijena besmrtna Vilovnjakinja. Njen otac, vilovnjački kralj, protiveći se oštro Berenu, nametnuo mu je nemoguć zadatak koji mora da ispuni pre nego što oženi Lutijenu. U njemu leži srž ove povesti i seže do izvanredno herojskog pokušaja Berena i Lutijene da u sadejstvu poharaju najzlobnije među zlobnim bićima – Melkora, prozvanog Morgot, Crni neprijatelj Silmarila.

Ovom knjigom, Kristofer Tolkin pokušao je da povest o Berenu i Lutijeni istrgne iz opsežnog dela u kojem je ukotvljena; no, ta se priča menjala, naporedo razvijajući nove poveznice unutar jedne obimne istorije. Kako bi pokazao nešto od procesa kojim se ova legenda o Srednjoj zemlji razvijala tokom godina, on je priču ispripovedao očevim rečima, prvo u originalnom obliku, a potom i kroz prozne i stihovne odlomke iz kasnijih verzija, koji oslikavaju kako se to narativ menjao. Prvi put objedinjeni, oni otkrivaju aspekte priče – kako kroz događaje, tako i u pripovedačkoj neposrednosti, kojima se kasnije gubi trag.


уторак, 26. октобар 2021.

BEREN I LUTIJENA pred čitaocima u izvrsnom prevodu

 


Zahvaljujući izdavačkoj kući Publik Praktikum, na srpskom jeziku je po prvi put objavljena knjiga Beren i Lutijena Dž.R.R. Tolkina. Knjigu je priredio Kristofer Tolkin, a čini je kolekcija rukopisa, među kojima su različite verzije priče „Beren i Lutijena“, čime je priređivač prikazao njihov idejni razvoj tokom vremena.

Ovo, tvrdokoričeno izdanje ukrašeno je radovima proslavljenog ilustratora Alan Lija, dobitnika Oskara za rad na filmskoj trilogiji Gospodar prstenova.

Povest o Berenu i Lutijeni bila je esencijalna tvar u razvoju Silmariliona – knjige mitova i legendi iz Tolkinovog Prvog doba Sveta. Tolkin je priču napisao godinu dana nakon povratka iz Francuske, pred kraj 1916, posle Bitke na Somi.

Osnov povesti, koji nikada nije promenjen, jeste sudbina Berena i Lutijene, koja je zasenila njihovu ljubav: jer Beren je bio smrtan čovek, a Lutijena besmrtna Vilovnjakinja. Njen otac, vilovnjački kralj, protiveći se oštro Berenu, nametnuo mu je nemoguć zadatak koji mora da ispuni pre nego što oženi Lutijenu. U njemu leži srž ove povesti i seže do izvanredno herojskog pokušaja Berena i Lutijene da u sadejstvu poharaju najzlobnije među zlobnim bićima – Melkora, prozvanog Morgot, Crni neprijatelj Silmarila.

Ovom knjigom, Kristofer Tolkin pokušao je da povest o Berenu i Lutijeni istrgne iz opsežnog dela u kojem je ukotvljena; no, ta se priča menjala, naporedo razvijajući nove poveznice unutar jedne obimne istorije. Kako bi pokazao nešto od procesa kojim se ova legenda o Srednjoj zemlji razvijala tokom godina, on je priču ispripovedao očevim rečima, prvo u originalnom obliku, a potom i kroz prozne i stihovne odlomke iz kasnijih verzija, koji oslikavaju kako se to narativ menjao. Prvi put objedinjeni, oni otkrivaju aspekte priče – kako kroz događaje, tako i u pripovedačkoj neposrednosti, kojima se kasnije gubi trag.

U proces pripreme srpskog izdanja Berena i Lutijene bio je uključen i jedan od najažurnijih domaćih proučavalaca Tolkinovog književnog opusa, dr Marko Vasić, koji za sajt Art-Anima.com ističe važnost ovog izdanja.

„Pripovest o Berenu i Lutijeni jedna je od tri Velike pripovesti iz Srednje zemlje i jedna od tri koje je Tolkin napisao u rovu za vreme Velikog rata. Ne radi se ovde o potpuno novom, do sada neobjavljenom delu, već o svojevrsnoj zbirci tekstova, koji su prethodno bili objavljeni u II, III i IV tomu dvanaestotomne Istorije Srednje zemlje a Kristofer Tolkin ih izdvojio tematski, organizovao hronološki, povezao i objasnio. Poznato je, naime, da je obimno, nikada završeno Tolkinovo mitološko delo Silmarilion doživelo nekoliko faza u toku stvaranja, koje je on označio kao: 1. Nacrt 2. Kventa Noldorinva (istorija Noldora) i 3. Kventa Silmarilion (istorija silmarila), što je i jedina, zvanično objavljena verzija. Kristofer je iz pomenutih faza izdvojio sve tri verzije pripovesti o Berenu i Lutijeni, i priložio ih u ovom izdanju, uključujući i fragmente ’Balade o Leitianu’ (što je, zapravo, već pomenuta prva verzija pripovesti, napisana u rovu) koji su, u najužem smislu, vezani za samu tematiku“, ističe Marko Vasić.

Prevođenje tekstova bilo je naročito izazovno jer su neki od njih pisani po uzoru na srednjovekovne zapise, i u originalnom rukopisu odišu drevnošću, pa se pred prevodiocem Vladimirom D. Jankovićem našao veoma zahtevan zadatak, koji je prema Vasićevim rečima izvršen na izuzetan način.

„Vladimir D. Janković prihvatio se nimalo lakog zadatka – da prevede rukopis koji strukturno podseća na srednjovekovne i prepeva dugačku, nedovršenu poemu ’Balada o Leitianu’ pisanu u simetričnom osmercu. Ovo je jedno od najlepše prevedenih Tolkinovih dela, čak se usuđujem da kažem da je tačnije i poetičnije prevedeno nego što je to opravdano hvaljeni Gospodar prstenova“, kaže Vasić.

Uz knjigu Deca Hurinova i Pad Gondolina, Beren i Lutijena je jedna od tri velike priče iz Tolkinovog legendarijuma, koje je Publik Praktikum najavio da će objaviti tokom 2021. godine. Knjiga Deca Hurinova je ranije već publikovana, a treća knjiga, Pad Gondolina, bi trebalo da iz štampe izađe do kraja godine, možda već i tokom novembra.


уторак, 19. октобар 2021.

Luksuzna izdanja Tolkinovih dela u pretprodaji


Izdavačka kuća Publik Praktikum raspisala je pretplatu za dva nova izdanja Tolkinovih dela. Po prvi put na srpskom jeziku biće objavljena jedna od centralnih priča Tolkinovog legendarijuma Beren i Lutijena u prevodu Vladimira D. Jankovića. A pored ovog dela biće objavljena i knjiga Farmer Gil od Hama u prevodu Vesne Stojković.

Povest o Berenu i Lutijeni bila je, ili postala, suštastvena tvar u razvoju Silmariliona – knjige mitova i legendi iz Prvog doba Sveta čiji je tvorac Dž. R. R. Tolkin. Osnov priče, koji nikada nije promenjen, jeste sudbina Berena i Lutijene, koja je zasenila njihovu ljubav: jer Beren je bio smrtan čovek, a Lutijena besmrtna Vilovnjakinja.

Za razliku od ovog ostvarenja, Farmer Gil od Hama je knjiga namenjena i najmlađim čitaocima. Kao i Hobita i Roverandom, Tolkin je Farmera Gila od Hama najpre smislio kako bi zabavio svoju decu, a potom je to izraslo u nešto mnogo složenije. Njegova konačna verzija je dovitljiva i maštovita pripovest za čitaoce svih uzrasta koji uživaju u dobroj priči.

Obe knjige biće objavljene u tvrdom povezu, a krasiće ih ilustracije Alana Lija (Beren i Lutijena) i Polin Bejns (Farmer Gil od Hama).

Knjige će u pretprodaji, po povlašćenim cenama, biti do 25. oktobra, a već 26. oktobra naći će se u redovnoj prodaji.


 

понедељак, 14. јун 2021.

Dž. R. R. Tolkin - Hobit

 


Autor: Dž. R. R. Tolkin
Izdavac: Publik Praktikum
Pismo: Latinica
Format: 14 x 20 cm
Broj strana: 347
Povez: Mek
Godina izdanja: 2021
ISBN: 9788660358242

Bilbo Bagins je prvi hobit iz Okruga koji je postao slavan, i svojim delima utro put svom narodu za čuveni poduhvat Družine Prstena. Veliki čarobnjak Gandalf predložio ga je kao saputnika Torinu i Patuljcima u velikoj avanturi preotimanja blaga od Zmaja – Šmauga Veličanstvenog – zbog Bilbovih izuzetnih sposobnosti i provalničkih veština, kao i umešnosti u opasnosti, koju po njegovom izgledu možda niko ne bi ni naslutio…

Isprva krajnje nesklon pustolovini, Bilbo okleva i nerado kreće na tegoban put ka Samotnoj planini, i ne sluteći šta će mu se sve desiti na tom putu, da će susresti turobno stvorenje Goluma, da će i ne hoteći doći do magičnog prstena koji će pokrenuti čitav lanac velikih događaja, i da će uspeti svojim lukavstvom da se izbavi iz naizgled pogubnih prilika…

„Kada bi nas više cenilo hranu, veselje i pesmu nad gomilanjem zlata, bio bi ovo srećniji svet”, reći će za njega Torin Hrastoštit, ispočetka sumnjičav spram korisnosti jednog hobita.

„Hobit” je veličanstvena i neodoljiva avantura ispunjena neizvesnošću i suptilnim humorom… i u kojoj se već naslućuje prebogat pejzaž Tolkinovog sveta.

„Hobit će, bez sumnje, prirasti za srce ljubiteljima pustolovnih priča svih uzrasta.”

Njujork tajms buk rivju


среда, 7. април 2021.

Novo izdanje Tolkinovog dela DECA HURINOVA

 


U izdanje Publik Praktikuma objavljen je novi prevod dela Deca Hurinova Dž.R.R. Tolkina. Reč je o knjizi koja je prvi put objavljena 2007. godine zahvaljujući autorovom sinu, Kristoferu Tolkinu, a koja čini prvu od tri velike priće o Starijim danima Srednje zemlje.

Deca Hurinova vraća čitaoce nazad u prošlost, u doba mnogo pre Gospodara prstenova i donosi tragičnu pripovest o Turinu i Nijenori, deci Hurinovoj, potomcima gospodara Dor-lomina, koji je slavu stekao suočivši se s Morgotom.

Radnja se odigrava u velikoj regiji zapadno od Sivih luka: zemlji kojom je Drvobradi nekada hodio, ali koja je potonula u velikoj kataklizmi kojom je okončano Prvo razdoblje sveta.

Bilo je to šest hiljada godina pre nego što je Jedinstveni prsten uništen, a senka Mračnog Gospodara Morgota prekrivala je čitav Srednji svet. Stradali su najveći ratnici među Vilenjacima i Ljudima, i svet je potonuo u tamu i beznađe. Ali Turin, sin Hurinov, ustaje da povede sumornu grupu odmetnika ne bi li preokrenuo tok rata u Srednjem svetu – čekajući dan kada će se naći licem u lice sa svojom sudbinom i prokletstvom koje je na njega bačeno.

Najranije verzije ove priče Tolkin je napisao još krajem Prvog svetskog rata i u godinama koje su usledile. Ali mnogo nakon toga, kada je Gospodar Prstenova završen, on je ovu pripovest iznova sastavio, razradio motive i likove u njoj, umnogome ih produbivši. Postala je to središnja priča njegovog kasnijeg dela o Srednjem svetu. Međutim, on sâm nije uspeo da je dovrši i podari joj konačan oblik.

Pred čitaocima je sada zaokružena priča, bez ikakvih uredničkih intervencija, koju je Kristofer Tolkin sastavio nakon dugog i pomnog proučavanja očevih rukopisa.

Novo izdanje Dece Hurinove urađeno je, po uzoru na izvorno izdanje Harper Kolinsa, u tvrdom povezu, a krase ga ilustracije Alana Lija, umetnika čiji su radovi obeležili izdanja Gospodara prstenova i Hobita.

Za ovo izdanje iskorišćen je postojeći prevod Srđana Ajdukovića, koji je doteran i na svim važnim mestima usaglašen s ranijim i novim prevodima Tolkinovih knjiga objavljenih u izdanju Publik Praktikuma.


Tekst i fotografija preuzeti sa sajta art-anima.com


четвртак, 30. мај 2019.

Objavljeno novo izdanje Tolkinovog ”Silmariliona”




U izdanju Publik Praktikuma objavljen je Silmarilion, kolekcija pripovesti o Starijim danima ili Prvom dobu Srednje zemlje, temeljima Tolkinove mitologije i događajima koji prethode onima opisanim u Hobitu i Gospoodaru prstenova.

Dž. R. R. Tolkin je čitavog života radio na ovoj knjizi, ali je nije završio. Knjigu je 1977, četiri godine nakon Tolkinove smrti, na osnovu rukopisa i skica iz ostavštine dopunio i za štampu priredio njegov sin Kristofer.

U Silmarilionu ćete naći priče o nastanku Tolkinovog mitskog sveta, o prirodi i moćima božanskih bića Valara i Majara, o sjaju dragulja Silmarila, o ljubavi Berena i Lutijene, o prvom Mračnom Gospodaru Morgotu, o pobuni Vilovnjaka protiv Bogova, o padu carstva Numenora, o Sauronu i prstenovima moći priča vas vodi sve do dešavanja iz Gospodara prstenova.

Ovo novo izdanje Silmariliona sadrži prerađen i prepravljen tekst „drugog izdanja”, a u uvodu je i pismo koje je Tolkin 1951. godine napisao izdavaču Miltonu Voldmanu, i u kome sjajno objašnjava svoje zamisli ranijih razdoblja.


Tekst i fotografija preuzeti sa sajta art-anima.com

уторак, 18. децембар 2018.

”Polje tame” – poslednji deo sage ”Smrtonosne mašine”




Polje tame, poslednja knjiga iz tetralogije „Smrtonosne mašine“ Filipa Riva, stigla je u domaće knjižare u isto vreme kada se na biskopskim repertoarima pojavio filmski spektakl Pitera Džeksona inspirisan naslovnim delom ovog knjiškog serijala.

Na ideju o nemilosrdnoj borbi pokretnih gradova koji se međusobno proždiru, Filip Riv je došao slušajući komentare o društvenim prilikama, u kojima se isticalo da veliki gradovi naprosto gutaju okolna manja mesta. Primenivši ove reči doslovno u svom konceptu, stvorio je neverovatnu, dinamičnu višegeneracijsku sagu smeštenu u postapokaliptičnom svetu daleke budućnosti. Ono što naročito krasi Rivova dela jeste kompleksnost likova, veoma slična onoj kakvu smo viđali u delima Čarlsa Dikensa. A višeslojna radnja primamljiva je kako mladima – kojima je serijal prvenstveno namenjen – tako i starijim čitaocima.

Završni deo tetralogije, roman Polje tame, donosi priču koja se odvija mnogo godina nakon što je uništen London, nekada glavni grabljivac među velikim pokretnim gradovima. On se sada pretvorio u radioaktivnu ruinu. Ali neustrašivi avijatičar Tom i njegova ćerka Ren otkrivaju da taj stari grad, koji je nekada jurio Evropom na ogromnim točkovima i proždirao manja mesta, skriva veličanstvenu tajnu koja bi mogla da okonča rat između Pogonske lige, koja želi da gradovi i dalje proždiru jedni druge tutnjeći unaokolo na točkovima, i Zelene oluje, koja želi da ponovo ozeleni svet. Ali dok oni izlažu život opasnosti zalazeći u duboku tamu krša i otpada nekadašnjeg Londona, vreme ubrzano ističe. Tomova žena Hester, sama i daleko od njih, za to vreme suočava se s neprijateljem koji je došao u posed oružja kojim bi mogao da zbriše čitav ljudski rod.

Za roman Polje tame Filip Riv je dobio Gardijanovu nagradu (2006) i nagradu Los Anđeles Tajmsa (2007) za književnost za mlade.





Tekst i fotografije preuzete sa sajta art-anima.com

петак, 7. децембар 2018.

Do kraja nedelje ”Paklene naprave” Filipa Riva




Tokom jeseni su u izdanju Publik Praktikuma objavljena nova izdanja prve dve knjige nagrađivane tetralogije Filipa Riva „Smrtonosne mašine“. Preostale dve knjige, Paklene naprave i Polje tame, trebalo bi da se pred domaćim čitaocima uskoro nađu po prvi put na srpskom jeziku.

Tačnije, Paklene naprave bi trebalo da iz štampe izađu do kraja ove nedelje i isprate premijeru filmske adaptacije prvog romana, koja je zakazana za 06. decembar 2018. godine. Dok će poslednji deo sage o postapokaliptičnom svetu kojim vladaju predatorski nastrojeni pokretni gradovi, domaćim čitaocima biti ponuđen nedelju dana kasnije.

Roman Paklene naprave, kao treći biser u niski lirske fantazmagorije Filipa Riva, donosi priču smeštenu šesnaest godina nakon događaja opisanih u knjizi Grabljivčevo zlato i prikazuje ponositi ledeni grad Sidrište, koji više ne luta nepreglednim prostranstvima Rivovog metasveta. Sada je to statična naseobina čiji je živalj zaboravio iskušenja prošlosti. Stasavaju nove generacije, koje i ne pamte stradanja i patnju.



Tom i Hester Natsvordi u najvećoj su meri zaslužni za to što je njihova kćerka Ren odrasla u miru i relativnom blagostanju. Ali devojčica je došla u one osetljive godine kada dosada ume da uzme svoj danak. Ren žudi za avanturom, ne mareći za opasnost. Spetljaće se sa Izgubljenim dečacima, a njen nestanak nateraće Toma i Hester da se upuste u novu avanturu…

„Smrtonosne mašine“ serijal fantastičnih priča pisanih za tinejdžere, prijatan je i zanimljiv i starijim čitaocima, a knjiga Paklene naprave može da se čita nezavisno od prethodnih knjiga.

Filip Riv (1962) je britanski pisac i ilustrator knjiga za decu. Producirao je i režirao nekoliko pozorišnih predstava. Najpoznatiji je po romanima iz tetralogije „Smrtonosne mašine“. Dobitnik je više nagrada za dečiju književnost i književnost za mlade, među kojima su Kernegijeva medalja i nagrada lista Gardijan. Za roman Smrtonosne mašine dobio je nagrade Nestle Smarties Book Prize i Whitbread Book Award.


Tekst i fotografije preuzete sa sajta art-anima.com

уторак, 4. децембар 2018.

Objavljena Tolkinova ”Pisma od Deda Mraza”




Ukoliko još uvek nemate ideju šta da poklonite najdražima za Novu godinu, možda će vam od pomoći biti vest da je Publik Praktikum upravo objavio knjigu Dž.R.R. Tolkina Pisma od Deda Mraza.

Reč je o kolekciji kratkih priča u formi pisama, koje je slavni pisac epske fantastike pisao i ilustrovao u periodu od 1920. do 1942. godine. Knjiga je prvi put štampana 1976. godine na treću godišnjicu Tolkinove smrti, a do sada nikada nije prevođena niti objavljivana na srpskom jeziku.

Romani Gospodar Prstenova i Hobit doneli su Tolkinu svetsku slavu. Međutim, Tolkin je bio pripovedač i drugačijih, podjednako maštovitih priča. Neke od njih nastale su s namerom da obraduje i zabavi svoju decu. Njima bi svakog decembra stizala koverta s poštanskom markom Severnog pola, a u njoj pismo ispisano neobičnim drhtavim rukopisom, uz poneki crtež ili sliku.

Bila su to pisma od Deda Mraza, u kojima je on Tolkinovoj deci pričao o čudesnim, smešnim i uzbudljivim dešavanjima na Severnom polu: o tome kako su se njegovi irvasi razbežali i razbacali poklone na sve strane, ili kako je Beli Medved – Deda Mrazov glavni pomoćnik i uzročnik mnogih nevolja – propao kroz krov kuće i slomio nogu…

Knjigu Pisma od Deda Mraza krase neodoljiva tolkinovska maštovitost, inventivnost i humor, a namenjena je ne samo najmlađim čitaocima, već i odraslim ljubiteljima Tolkinovog dela.





Tekst i fotografije preuzete sa sajta art-anima.com
http://www.art-anima.com/vesti/pisma-od-deda-mraza-tolkin

понедељак, 3. децембар 2018.

Luksuzno izdanje trilogije ”Gospodar prstenova”




Kako smo najavili u julu, izdavačka kuća Publik praktikum objavila je novo izdanje kultne trilogije epske fantastike Gospodar prstenova akademika i filologa Dž.R.R. Tolkina u izvanrednom prevodu Zorana Stanojevića. Ovo luksuzno, tvrdokoričeno izdanje krase i ilustracije Alana Lija.

Tolkinove fantastične povesti Srednjeg sveta nastale su kada je on, kao i mnogi očevi, počeo da izmišlja priče za svoje sinove, priče koje su polako izrastale u stvarnost čitavog jednog nepostojećeg sveta. A onda se, leta 1930, desilo nešto presudno za rođenje jedne od najvećih knjiga XX veka.

„Sedeo sam i pregledao školske testove. Jedan učenik milostivo je ostavio jednu stranicu praznu, što je najbolja stvar koja se može dogoditi onome ko pregleda radove. Na tom praznom listu ja sam naškrabao: ’U jednoj rupi u zemlji živeo je Hobit’. Niti sam tada znao niti sad znam zašto. U mom slučaju uvek su prvo nastajala imena, i ona su pokretala priču u mojoj glavi. Na kraju sam samo pomislio da bi bilo dobro da saznam šta je to Hobit, i šta on radi u toj rupi u zemlji.”

Ubrzo je Tolkin nacrtao i mapu sveta u kojem obitavaju Hobiti (tzv. Trorovu mapu), ispisao toponime, a onda se sve to dugo, dugo krčkalo u njemu. Nekoliko godina potom priča je počela da se raspliće sama od sebe, a pisac je imao osećaj ne da izmišlja nego da objavljuje priču koja „negde” već postoji. Bilo kako bilo, objašnjenje ko su i čime se bave Hobiti stiglo je pred engleske čitaoce 1937. godine, u romanu pod nazivom Hobit. Obimnu trilogiju Gospodar Prstenova – Družina Prstena, Dve kule i Povratak kralja – Tolkin je pisao od 1936. do 1949. godine. Prva dva dela izašla su tek 1954. godine, a treći godinu kasnije. Tolkin postaje jedan od najčitanijih pisaca svog vremena, a zanimanje za Gospodara prstenova ne jenjava.

Mnogo je rasprava napisano o tome šta je Tolkin hteo da kaže svojim delom, i da li je, s obzirom na vreme nastanka romana, stvarajući likove zlih Orka mislio na naciste ili na komuniste. Osim u političkom, Gospodara prstenova tumačili su mnogi i u filozofskom, religijskom, kulturološkom, pa čak i ezoteričnom ključu. Tolkin, ratni veteran Prvog svetskog rata koji je u bici na Somi izgubio sve svoje prijatelje, odgovarao im je kako ne podnosi alegoriju niti ga zanimaju knjige „s tezom”.

Novo izdanje trilogije Gospodar prstenova rađeno je, po uzoru na najbolja HarperCollins izdanja, u kvalitetnom, tvrdom (i šivenom) povezu. Obogaćeno je ilustracijama Alana Lija u punom koloru i s mapama Srednjeg sveta koje se nalaze na unutrašnjim stranama korica knjiga.

Knjige se mogu kupiti pojedinačno, a ukoliko se kupi komplet, dobija se i zaštitna kutija (takođe sa ilustracijama Alana Lija, u koloru). Knjige su dimenzija 17cm x 23.5cm i štampane su na najfinijem kunstdruk (glatkom) papiru.





Tekst i fotografije preuzete sa sajta art-anima.com

Maxi Tex #22

  Scenario: Nizzi Claudio Crtež: Alessandrini Giancarlo Naslovnica: Villa Claudio