RanXerox 1-3

 

Modesty Blaise - Nestale djevojke

 

IZDAVAČ

Tino

BROJ

18

SCENARIO

Peter O'Donnell

CRTEŽ

Enrique Romero

NASLOVNICA

Enrique Romero

BROJ STRANICA

72

Još 10 stripova koje morate pročitati

 

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

10. Corto Maltese: Mladost – Hugo Pratt

1981., francuski dnevni list Le Matin naručio je od Huga Pratta strip koji je trebao izlaziti u nastavcima tijekom iste godine. Pratt počinje opisivati pozadinu rusko-japanskog rata u Mandžuriji 1905. godine.

Oslikava rovove koje su iskopali japanski vojnici, taštinu časnika, rasulo ruskih postrojbi i suludu situaciju u kojoj neki nastavljaju s pokoljima iako je rat već bio završen. Centralni lik ove epizode nije Corto, kojeg vidimo tek na kraju knjige, nego Jack London koji prati zbivanja kao strani novinar te neizbježni Raspućin.

Premda ‘Mladost’ nije vrhunac Prattova rukopisa, svejedno je neizbježna sveska koju svaki pravi stripoljubac mora imati u svojoj kolekciji. Ako ništa, onda zbog Raspućina, najoriginalnijeg lika ne samo u univerzumu Corta Maltesea, već možda i čitavoj povijesti stripa.

Izdavač: Bookglobe

9. Vučine: Nasljednik – Sonja Gašperov

Kad se 2011. svojim prvijencem ‘Vučine: Od kolijevke do groba’ mlada splitska umjetnica Sonja Gašperov pojavila na domaćoj strip sceni, odavala je dojam djevojke koja puno obećava, no koju će nedostatak interesa svekolike domaće javnosti za stripom odvratiti od te krasne rabote, spustiti je na zemlju i prisiliti je da sav svoj trud i entuzijazam ubuduće poklanja isključivo svojim studentima splitske Umjetničke akademije.

Na svu sreću, Sonja se s tim nije baš slagala i ove je godine objavila drugi dio svog zamišljenog serijala o dražesnim Vučinama nazvan ‘Vučine: Nasljednik’. Objavila i sve pokorila. Fantastično napisan i još bolje nacrtan album koji progovara o smislu života na pomalo neobičan i pomaknut način, valjda je nešto najbolje što se domaćem stripu moglo dogoditi, a ako ‘Vučine’ ikad dođu u ruke Sonjinog uzora, francuskog velikana Lewisa Trondheima, mislim da će se i stari Lewis morati dobrano zamisliti i ozbiljno zasukati rukave da je nadmaši. Bravo, Sonja!

Izdavač: 2×2

8. Cvjećarnica u Kući cveća – Lazar Džamić

‘Alan Ford’, remek-djelo scenarista Lucianija Secchija (poznatiji pod pseudonimom Bunker) i crtača Roberta Raviole (poznatiji pod pseudonimom Magnus) možda i nije toliko promijenio samu povijest stripa koliko je utjecao na živote milijuna obožavatelja u čitavoj Jugoslaviji.

Čini mi se da su baš ‘Alan Ford’ i svi ti šašavi članovi Grupe TNT bili upravo oni kojima su u kolektivnoj svijesti publike pripadala, i još pripadaju, neka opća, najposebnija mjesta, vezana ne samo za medij stripa, nego i uz život na ovim prostorima općenito. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je ‘Alan Ford’ uživao takav status samo na području bivše Jugoslavije, Lazar Džamić u formi je studije jednog stripovnog slučaja prošvercao oštroumnu i duhovitu početnicu za razumijevanje simboličkog imaginarija bivše države i mentaliteta njezinih posvađanih naroda.

Izdavač: Jesenski i Turk

7. Ipak i ovdje – Forest & Tardi

‘Ipak i ovdje’ strip je napisan i nacrtan još tamo davne 1979., no fascinira njegova svježina i aktualnost. Ova ‘besmislena’ priča, siguran sam, puno više ima smisla sada nego onda kad je napisana. I pogotovo u Hrvatskoj.

Uvjeren sam da će gotovo svaki Hrvat koji bude imao sreću da mu ova knjiga bude u rukama moći u Arthuru Ipaku prepoznati sebe. Nažalost. Jer ‘Ipak i ovdje’ priča je o najkrhkijoj stvari na svijetu – ljudskom dostojanstvu i individualnoj slobodi u našem nepodnošljivo ambivalentnom univerzumu. A nama, tu u Lijepoj Našoj, ti pojmovi su već odavno nepoznati i zaboravljeni.

Izdavač: Fibra

6. Crveni alarm – Tomaž Lavrič

‘Crveni alarm’ priča je o Juri, zvanom Krt, nekadašnjem bubnjaru slovenskog punk benda Crveni alarm iz onih pionirskih dana novovalne scene u bivšoj SFRJ i pripovjedaču ove priče koja nas vodi u ona nevina vremena kad je punk rock scena bila rov iz kojeg se beskompromisno udaralo po temeljima trulog i nadrealno smiješnog establišmenta ondašnje države.

Čitatelj, bez obzira na to kojoj generaciji pripadao, bilo autorovoj ili mlađoj, nebitno, u Lavričevom pismu čita vlastiti komentar. Jer ovdje punk možda i jest glavni lajtmotiv, no on je u prvom redu izabran kao metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana i samo je polazišna točka za ovaj roman koji je zapravo isključivo priča o ljudima. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, ambiciozni ili neambiciozni, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom suprotno od onoga što su smjerali. Crveni alarm upravo je priča o tim ljudima.

Izdavač: Fibra

5. Sin City: Težak rastanak – Frank Miller

‘Sin City’ je hommage film noiru, žanru koji ne umire, na isti način kako ne umiru muški baloneri, cigarete Marlboro, kiša i fatalne žene. No na isti način kako je dekonstruirao  povijest dugu stotinu godina cjelokupnog američkog stripa, Miller i u ‘Sin Cityju’ nastupa mesijanski te potpuno redefinira i noir kao žanr.

Njegovo čitanje noira doslovno je, ekspanzivno i surovo: grubijani su još grublji, žene još fatalnije, zločinci su zvijeri, seks je eksplicitniji, a kiša dosadnija. I, naravno, dan nikad ne sviće. U Millerovoj poetici nema pozitivaca. Čitav svijet je zlo, a ljudi su šljam.

Bivši zatvorenici, plaćeni ubojice, kurve, korumpirana policija i dekadentni crkveni vlastodršci stanovnici su Grada grijeha. Cijeli svijet nabijen je surovim tučama, seksom, ubojstvima, sakaćenjem i perverzijama, a Millerova sklonost pričama koje ocrtavaju tamnu stranu današnjeg pokvarenog društva baš u Sin Cityju dolazi do punog izražaja.

Izdavač: Strip centar Tino

4. Egostriper: Alem Ćurin

‘Egostriper’ jest mekoukoričena zbirka Alemovih eseja o stripu, ali njegov esejizam je drukčiji. On te eseje nije pisao iz nekih znanstvenih pobuda niti će se o njima esejima voditi intelektualne rasprave na fakultetima.  ‘Egostriper’, ta divna stripovnica možda je najmonumentalniji spomenik stripu, isklesan baš od ruke onoga koji ga je zaslužio isklesati – od ruke čovjeka koji se budi sa stripom i koji ide spavati sa stripom, od ruke čovjeka koji živi strip. Alema Ćurina.

Izdavač: Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovac

3. Metalne godine – Moebius

Ako možda i nije najbolje izdanje (meni osobno), osmi strip albuma iz najkreativnije faze stvaralaštva veličanstvenoga Moebiusa, definitivno predstavljaju izdavački poduhvat. Prekrasna kutija (i do sada je Fibrina dizajnerica Melina Mikulić pomicala granice dizajna u nas, i to ne samo u oblasti stripa, no ovim izdanjem nadmašila je i samu sebe) koju svaki ljubitelj devete umjetnosti definitivno mora ponosno držati na najistaknutijem mjestu na svojoj polici, sadrži osam albuma iz Moebiusove najpoznatije i najvažnije faze, one dok je radio za SF strip ‘Metal Hurlant‘.

Dok neki albumi u ovoj kolekciji predstavljaju ogoljeni Moebiusov iskorak u poimanju stripa, a funkcioniraju uglavnom kao svojevrsni eksces kojim se maestro ruga dosadašnjoj tradiciji i nastoji čitatelje osloboditi okova dotadašnjih čitalačkih očekivanja, Arzach i Hermetična garaža su bili zvijezde vodilje koje su naglavačke okrenule tadašnje poimanje stripa.

Već sam Arzach predstavlja nešto do tada neviđeno u svijetu stripa. Priča je fake, gotovo pa lažna, ali ima psihološku snagu najmetafizičkije razine. I upravo u tom procijepu između pseudopriče i priče snage tektonskih poremećaja zemljine kore – nalazi se snaga i moć Arzacha. A ‘Hermetična garaža’ priča je za sebe. Ova apsurdna priča o Fatalnom majoru i njegovim paranoidnim istraživanjima po kolonijalnim i nekolonijalnim sferama naše svijesti i podsvijesti predstavljala je istinski šok za čitav umjetnički svijet. Ne samo stripovski. Da je živ, o tome bi vam mogao nešto i reći veliki Federico Fellini.

Izdavač: Fibra

2. Persepolis – Marjane Satrapi

Priča o odrastanju jedne curice u Iranu usred Islamske revolucije jedna je od najljepših priča ikad ispričanih u formi stripa. ‘Punk Šeherezada’ kako ju je genijalno nazvao veliki Zoran Đukanović ne samo što je priča o odrastanju, već je i pripovijest o pripadanju i nepripadanju, storija o ljudima koji odjednom postaju stranci i u vlastitoj zemlji, o djeci koja, baš poput onog dečka u Spielbergovom ‘Carstvu sunca’, preko noći ostare i postanu ljudi.

Persepolis je ona vrsta stripa, uz ‘Mausa’ i ‘V for Vendettu’ koja pod hitno mora ući u nastavni program kao obavezna školska lektira. Djelo za vječnost.

Izdavač: Fibra

1. Asterios Polyp – David Mazzuchelli

Remek-djelo Davida Mazzuchiellija ‘Asterios Polyp’ predstavlja postmodernu, ali u onom njezinu najveličanstvenijem ruhu. U ovom djelu Mazzuchelli prihvaća temelje tvrdnje Scotta McClouda da je potencijal stripa neograničen i uzbudljiv, u potpunosti redefinira medij te stvara remek-djelo devete umjetnosti.

On uspijeva savršeno izbalansirati formu i sadržaj te nam tako tumači samu srž, samu bit kojom se bavi, ne samo u apstrakciji ideje, nego i lucidnim vizualnim prikazom. Priča o Asteriosu Polypu, egocentričnom profesoru arhitekture koji si pokušava vratiti život, ne samo da je izdanje godine, već je jedan od najčarobnijih stripova u povijesti.

Izdavač: Fibra

Autor: Saša Čobanov

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.com

https://www.xxzmagazin.com/jos-10-stripova-koje-morate-procitati

Imperia integral #1

General fantom - Lady Shelley - Operacija Suzerain - Kipar mesa

SCENARIO

Jean-Pierre Pécau

CRTEŽ

Igor Kordej

NASLOVNICA

Igor Kordej

BROJ STRANICA

232

 

Axa #5 - Između ništavila

SCENARIO
Enrique Romero
CRTEŽ
Enrique Romero
NASLOVNICA
Enrique Romero
BROJ STRANICA
52

Klik #3

SCENARIO

Milo Manara

CRTEŽ

Milo Manara

NASLOVNICA

Milo Manara

BROJ STRANICA

68

ORIGINALNI NASLOV

Click

ORIGINALNI BROJ

3

Rock propovjednik Nick Cave u stripu

Uspio je Kleist vizualizirati Caveovu psihu i poetiku, predočiti kompleksan unutarnji svijet umjetnika što je sačinjen od mnogobrojnih nemira. Crtež i priča ugodno se poklapaju i dopunjuju, spomenute su Caveove misaone preokupacije; uživio se Kleist u Caveov mentalni sklop, uspješno je crtežom postigao efekt jezivosti. Kleistov je crtež prigodan u predočavanju psihodeličnih trenutaka kojih nije manjkalo u Caveovom turbulentnom životu

Hrvatskim je stripoljupcima dobro poznat Reinhardt Kleist (1970.), vrsni umjetnik koji je napravio više grafičkih novela, odnosno biografija u formi stripa. Život glazbenika Johnnyja Casha (1932-2003.) i političara Fidela Castra (1926-2016.) u interpretaciji Kleista mogli smo pomnije upoznati zahvaljujući izdavaču Strip centar Tino, a glavni i odgovorni krivac za to je Tino Ćurin.

Odnedavno je u izdanju Strip Centra Tino konačno dostupna biografija o Nicku Caveu (1957.), australskome glazbeniku koji se, kako izgleda, neće tako skoro smiriti i umiroviti. Štoviše, Cave ostavlja dojam da nikada neće prestati sa stvaranjem jer, bez obzira na to koliko puta padao zbog težine svojih životnih križeva, Cave ostavlja dojam jake i neslomljive osobe.

Nedavna obiteljska tragedija, u kojoj mu je život izgubio sin, nije Cavea ukočila i sputala u stvaralaštvu, već je uspio naći snagu da neprežaljeni gubitak djelomično uglazbi u albumu Skeleton Tree (2016.) koji je u velikoj mjeri ambijentalan i intiman, po mnogočemu znatno drugačije djelo u Caveovoj bogatoj diskografiji koja je uvelike nekomercijalna, obilježena mračnim motivima.

Trnovit put

Neće se svi Caveovi poklonici složiti glede pitanja nekomercijalnosti. Nisu svi blagonaklono komentirali suradnju s Kylie Minogue (koja se, naravno, također ukratko spominje); vjerniji i stariji slušatelji, kojima su draži radovi s početka Caveove karijere, zamjeraju Caveu povremeno približavanje širim masama. Raznolike su reakcije na žanrovske promjene i eksperimente kojima je Cave sklon pa tako nisu svi bili pretjerano oduševljeni projektom Grinderman, rock sastavom s kojim je Cave objavio dva studijska albuma – Grinderman (2007.) i Grinderman 2 (2010.).

U strip biografiji Nick Cave – Mercy on me (Strip centar Tino, 2018.) čitateljstvo ima priliku pratiti proces Caveovog umjetničkog razvoja i silne preobrazbe, neutaživu želju za stvaranjem i originalnim izrazom. Otpočetka Cave nije želio robovati trendovima, motiviralo ga je traženje za novotarijama, karakterizirala ga mračna poetika, demonstrativnost i posvećenost glazbenoj umjetnosti (jednaku je posvećenost kasnije pokazao u ulozi spisatelja). Bio je voljan praviti vlastitu glazbu, no ostvarenje njegovih zamisli nije nailazilo samo na odobravanja. Morao je Cave proći trnovit put da bi se dokazao na sceni, nije se preko noći probio, već je prije toga odlučio smjelo kročiti neutabanim stazama.

U Engleskoj je Cave uspio stvoriti pomutnju i zadobiti interes među slušateljstvom, bili su pamtljivi njegovi energični nastupi. No, maknuo se Cave od standardne punk poetike kada je primijetio da njegova glazba postaje šablonizirana, nije mu bio problem napraviti drastičan zaokret i krenuti u novom smjeru, promijeniti izraz te odustati od onoga što ga je zamaralo i sputavalo. „Želim raditi glazbu koja boli. Koja je opasna kao napunjena puška! Ova prosječnost me totalno deprimira.“ (108.)

Pad i lom

Više je puta Cave padao i bio lomljen, ali se uvijek iznova dizao još jači. Upitno je, naravno, kako samo uspijeva preživjeti udarce i odakle mu snaga. Cave naprosto djeluje neuništivo. Karijeru je započeo u sastavu Boys Next Door, veću vidljivost i slavu stekao sastavom Birthday Party, a dodatno se potvrdio nastupajući pod imenom Nick Cave and the Bad Seeds.

Motivi kojima je Cave opterećen i iznova se ponavljaju u brojnim pjesmama prisutni su u Kleistovoj priči – smrtnost, Bog, položaj čovjeka, marginalizirane osobe, ljudi s ruba i tamnija strana čovjekove osobnosti Kleist dočarava svojim ekspresivnim crtežom.

Uspio je Kleist vizualizirati Caveovu psihu i poetiku, predočiti kompleksan unutarnji svijet umjetnika što je sačinjen od mnogobrojnih nemira. Crtež i priča ugodno se poklapaju i dopunjuju, spomenute su Caveove misaone preokupacije; uživio se Kleist u Caveov mentalni sklop, uspješno je crtežom postigao efekt jezivosti. Kleistov je crtež prigodan u predočavanju psihodeličnih trenutaka kojih nije manjkalo u Caveovom turbulentnom životu.

Niska suradnika

Priča je podijeljena u pet poglavlja; zorno se predočava portret umjetničkog sazrijevanja, kako je od autodestruktivnoga punkera stekao status rock propovjednika, postao živuća legenda o kojoj se već danas stvaraju brojni mitovi i panegirici. Kleist u svojoj vizualnoj biografiji veću pažnju posvećuje Caveovom razvoju umjetničke osobnosti; opširnije se opisuje njegov dolazak u Englesku i berlinska faza, suradnja s glazbenicima kao što su Mick Harvey (1958.) i Blixa Bargeld (1959.), dok se u manjoj mjeri spominju ključne osobe (PJ Harvey) i detalji iz privatnoga života.

Nešto više spominje se Caveov odnos s Anitom Lane koja mu je bila višegodišnja partnerica i potpora, bitan oslonac u teškim trenucima. Podrobno se opisuje i Caveov književni rad, upornost koju je iskazivao radeći na zbirci pjesama King Ink i romanu I magarica ugleda anđela.

Ova biografska priča o rock propovjedniku trebala bi se svidjeti ljubiteljima Nicka Cave i svima koji će to tek postati! Nesumnjivo će uživati u prikazu Caveove kreativne osobnosti. Naklada je 666 primjeraka, stoga se zainteresirani moraju požuriti ako žele imati svoj primjerak! Caveovih poklonika u Hrvatskoj i regiji ne manjka, rado je slušan i njegovi su koncerti posjećeni, duhovno iskustvo. Tko voli slušati Cavea, uživat će u ovoj strip biografiji!

Autor: Miroslav Cmuk

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.com

https://www.xxzmagazin.com/rock-propovjednik-nick-cave-u-stripu

Pakleni šut

Još 10 stripova koje morate pročitati

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

10. Corto Maltese: Mladost – Hugo Pratt

1981., francuski dnevni list Le Matin naručio je od Huga Pratta strip koji je trebao izlaziti u nastavcima tijekom iste godine. Pratt počinje opisivati pozadinu rusko-japanskog rata u Mandžuriji 1905. godine.

Oslikava rovove koje su iskopali japanski vojnici, taštinu časnika, rasulo ruskih postrojbi i suludu situaciju u kojoj neki nastavljaju s pokoljima iako je rat već bio završen. Centralni lik ove epizode nije Corto, kojeg vidimo tek na kraju knjige, nego Jack London koji prati zbivanja kao strani novinar te neizbježni Raspućin.

Premda ‘Mladost’ nije vrhunac Prattova rukopisa, svejedno je neizbježna sveska koju svaki pravi stripoljubac mora imati u svojoj kolekciji. Ako ništa, onda zbog Raspućina, najoriginalnijeg lika ne samo u univerzumu Corta Maltesea, već možda i čitavoj povijesti stripa.

Izdavač: Bookglobe

9. Vučine: Nasljednik – Sonja Gašperov

Kad se 2011. svojim prvijencem ‘Vučine: Od kolijevke do groba’ mlada splitska umjetnica Sonja Gašperov pojavila na domaćoj strip sceni, odavala je dojam djevojke koja puno obećava, no koju će nedostatak interesa svekolike domaće javnosti za stripom odvratiti od te krasne rabote, spustiti je na zemlju i prisiliti je da sav svoj trud i entuzijazam ubuduće poklanja isključivo svojim studentima splitske Umjetničke akademije.

Na svu sreću, Sonja se s tim nije baš slagala i ove je godine objavila drugi dio svog zamišljenog serijala o dražesnim Vučinama nazvan ‘Vučine: Nasljednik’. Objavila i sve pokorila. Fantastično napisan i još bolje nacrtan album koji progovara o smislu života na pomalo neobičan i pomaknut način, valjda je nešto najbolje što se domaćem stripu moglo dogoditi, a ako ‘Vučine’ ikad dođu u ruke Sonjinog uzora, francuskog velikana Lewisa Trondheima, mislim da će se i stari Lewis morati dobrano zamisliti i ozbiljno zasukati rukave da je nadmaši. Bravo, Sonja!

Izdavač: 2×2

8. Cvjećarnica u Kući cveća – Lazar Džamić

‘Alan Ford’, remek-djelo scenarista Lucianija Secchija (poznatiji pod pseudonimom Bunker) i crtača Roberta Raviole (poznatiji pod pseudonimom Magnus) možda i nije toliko promijenio samu povijest stripa koliko je utjecao na živote milijuna obožavatelja u čitavoj Jugoslaviji.

Čini mi se da su baš ‘Alan Ford’ i svi ti šašavi članovi Grupe TNT bili upravo oni kojima su u kolektivnoj svijesti publike pripadala, i još pripadaju, neka opća, najposebnija mjesta, vezana ne samo za medij stripa, nego i uz život na ovim prostorima općenito. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je ‘Alan Ford’ uživao takav status samo na području bivše Jugoslavije, Lazar Džamić u formi je studije jednog stripovnog slučaja prošvercao oštroumnu i duhovitu početnicu za razumijevanje simboličkog imaginarija bivše države i mentaliteta njezinih posvađanih naroda.

Izdavač: Jesenski i Turk

7. Ipak i ovdje – Forest & Tardi

‘Ipak i ovdje’ strip je napisan i nacrtan još tamo davne 1979., no fascinira njegova svježina i aktualnost. Ova ‘besmislena’ priča, siguran sam, puno više ima smisla sada nego onda kad je napisana. I pogotovo u Hrvatskoj.

Uvjeren sam da će gotovo svaki Hrvat koji bude imao sreću da mu ova knjiga bude u rukama moći u Arthuru Ipaku prepoznati sebe. Nažalost. Jer ‘Ipak i ovdje’ priča je o najkrhkijoj stvari na svijetu – ljudskom dostojanstvu i individualnoj slobodi u našem nepodnošljivo ambivalentnom univerzumu. A nama, tu u Lijepoj Našoj, ti pojmovi su već odavno nepoznati i zaboravljeni.

Izdavač: Fibra

6. Crveni alarm – Tomaž Lavrič

‘Crveni alarm’ priča je o Juri, zvanom Krt, nekadašnjem bubnjaru slovenskog punk benda Crveni alarm iz onih pionirskih dana novovalne scene u bivšoj SFRJ i pripovjedaču ove priče koja nas vodi u ona nevina vremena kad je punk rock scena bila rov iz kojeg se beskompromisno udaralo po temeljima trulog i nadrealno smiješnog establišmenta ondašnje države.

Čitatelj, bez obzira na to kojoj generaciji pripadao, bilo autorovoj ili mlađoj, nebitno, u Lavričevom pismu čita vlastiti komentar. Jer ovdje punk možda i jest glavni lajtmotiv, no on je u prvom redu izabran kao metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana i samo je polazišna točka za ovaj roman koji je zapravo isključivo priča o ljudima. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, ambiciozni ili neambiciozni, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom suprotno od onoga što su smjerali. Crveni alarm upravo je priča o tim ljudima.

Izdavač: Fibra

5. Sin City: Težak rastanak – Frank Miller

‘Sin City’ je hommage film noiru, žanru koji ne umire, na isti način kako ne umiru muški baloneri, cigarete Marlboro, kiša i fatalne žene. No na isti način kako je dekonstruirao  povijest dugu stotinu godina cjelokupnog američkog stripa, Miller i u ‘Sin Cityju’ nastupa mesijanski te potpuno redefinira i noir kao žanr.

Njegovo čitanje noira doslovno je, ekspanzivno i surovo: grubijani su još grublji, žene još fatalnije, zločinci su zvijeri, seks je eksplicitniji, a kiša dosadnija. I, naravno, dan nikad ne sviće. U Millerovoj poetici nema pozitivaca. Čitav svijet je zlo, a ljudi su šljam.

Bivši zatvorenici, plaćeni ubojice, kurve, korumpirana policija i dekadentni crkveni vlastodršci stanovnici su Grada grijeha. Cijeli svijet nabijen je surovim tučama, seksom, ubojstvima, sakaćenjem i perverzijama, a Millerova sklonost pričama koje ocrtavaju tamnu stranu današnjeg pokvarenog društva baš u Sin Cityju dolazi do punog izražaja.

Izdavač: Strip centar Tino

4. Egostriper: Alem Ćurin

‘Egostriper’ jest mekoukoričena zbirka Alemovih eseja o stripu, ali njegov esejizam je drukčiji. On te eseje nije pisao iz nekih znanstvenih pobuda niti će se o njima esejima voditi intelektualne rasprave na fakultetima.  ‘Egostriper’, ta divna stripovnica možda je najmonumentalniji spomenik stripu, isklesan baš od ruke onoga koji ga je zaslužio isklesati – od ruke čovjeka koji se budi sa stripom i koji ide spavati sa stripom, od ruke čovjeka koji živi strip. Alema Ćurina.

Izdavač: Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovac

3. Metalne godine – Moebius

Ako možda i nije najbolje izdanje (meni osobno), osmi strip albuma iz najkreativnije faze stvaralaštva veličanstvenoga Moebiusa, definitivno predstavljaju izdavački poduhvat. Prekrasna kutija (i do sada je Fibrina dizajnerica Melina Mikulić pomicala granice dizajna u nas, i to ne samo u oblasti stripa, no ovim izdanjem nadmašila je i samu sebe) koju svaki ljubitelj devete umjetnosti definitivno mora ponosno držati na najistaknutijem mjestu na svojoj polici, sadrži osam albuma iz Moebiusove najpoznatije i najvažnije faze, one dok je radio za SF strip ‘Metal Hurlant‘.

Dok neki albumi u ovoj kolekciji predstavljaju ogoljeni Moebiusov iskorak u poimanju stripa, a funkcioniraju uglavnom kao svojevrsni eksces kojim se maestro ruga dosadašnjoj tradiciji i nastoji čitatelje osloboditi okova dotadašnjih čitalačkih očekivanja, Arzach i Hermetična garaža su bili zvijezde vodilje koje su naglavačke okrenule tadašnje poimanje stripa.

Već sam Arzach predstavlja nešto do tada neviđeno u svijetu stripa. Priča je fake, gotovo pa lažna, ali ima psihološku snagu najmetafizičkije razine. I upravo u tom procijepu između pseudopriče i priče snage tektonskih poremećaja zemljine kore – nalazi se snaga i moć Arzacha. A ‘Hermetična garaža’ priča je za sebe. Ova apsurdna priča o Fatalnom majoru i njegovim paranoidnim istraživanjima po kolonijalnim i nekolonijalnim sferama naše svijesti i podsvijesti predstavljala je istinski šok za čitav umjetnički svijet. Ne samo stripovski. Da je živ, o tome bi vam mogao nešto i reći veliki Federico Fellini.

Izdavač: Fibra

2. Persepolis – Marjane Satrapi

Priča o odrastanju jedne curice u Iranu usred Islamske revolucije jedna je od najljepših priča ikad ispričanih u formi stripa. ‘Punk Šeherezada’ kako ju je genijalno nazvao veliki Zoran Đukanović ne samo što je priča o odrastanju, već je i pripovijest o pripadanju i nepripadanju, storija o ljudima koji odjednom postaju stranci i u vlastitoj zemlji, o djeci koja, baš poput onog dečka u Spielbergovom ‘Carstvu sunca’, preko noći ostare i postanu ljudi.

Persepolis je ona vrsta stripa, uz ‘Mausa’ i ‘V for Vendettu’ koja pod hitno mora ući u nastavni program kao obavezna školska lektira. Djelo za vječnost.

Izdavač: Fibra

1. Asterios Polyp – David Mazzuchelli

Remek-djelo Davida Mazzuchiellija ‘Asterios Polyp’ predstavlja postmodernu, ali u onom njezinu najveličanstvenijem ruhu. U ovom djelu Mazzuchelli prihvaća temelje tvrdnje Scotta McClouda da je potencijal stripa neograničen i uzbudljiv, u potpunosti redefinira medij te stvara remek-djelo devete umjetnosti.

On uspijeva savršeno izbalansirati formu i sadržaj te nam tako tumači samu srž, samu bit kojom se bavi, ne samo u apstrakciji ideje, nego i lucidnim vizualnim prikazom. Priča o Asteriosu Polypu, egocentričnom profesoru arhitekture koji si pokušava vratiti život, ne samo da je izdanje godine, već je jedan od najčarobnijih stripova u povijesti.

Izdavač: Fibra

Autor: Saša Čobanov

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.net

https://www.xxzmagazin.com/jos-10-stripova-koje-morate-procitati

Preveden i objavljen u 666 primjeraka veliki biografski strip ‘Nick Cave’

Riječ je o opsežnoj strip biografiji na 332 stranica berlinskog autora Reinharda Kleista u nakladi Striparnice.

“Poštovana publiko, iznimno sam sretan, ponosan i velika mi je čast što Vam mogu predstaviti svoj najnoviji uradak u slavu stripa, slobode i rock&rolla. Pred Vama je drug i gospodin, panker i propalica, pjesnik, kapetan, frontman i velikan naše epohe. Dragi moji, izašao je Nick Cave!

REINHARD KLEIST

Opsežna strip biografija na ciglih 332 stranice koju je nacrtao drug berliner Reinhard Kleist, preveo moj dragi drug Brat Jarre i predgovor napisao Zoran Stajčić. Strip za naše tržište sam uredio i objavio ja osobno što mi je pričinilo ogromno zadovoljstvo jer sam bio insider punk-rock scene 80tih godina tako da sam dao osobni obol konačnom obliku knjige”, najavljuje ovo bogato izdanje nakladnik i dakako domaći strip autor Tino Ćurin.

Strip knjiga “Nick Cave” tiskan je u tiraža od 666 komada, košta 150 kuna, a knjiga ima i vrpcu za traženje stranica, tzv. straničnik.

“To je također vanserijski egzamplar, jer do sada nisam nikad vidio pankersku knjigu sa vrpcom unutra”, izjavljuje Ćurin.

“Nick Cave” se od danas može kupiti preko Ćurinove Facebook stranice (dakako, inbox), zatim preko stranice Striparnica.net preko moje stranice www.striparnica.net ili u jednoj od renomiranih knjižara grada Zagreba, a to su abecednim redom i strateški raspoređene: Asteroid – Gajeva 17, Bookara – Maksimirska 39, Hoću knjigu – Bogovićeva 7 i Arena centar, Menart – Avenue mall, Rockmark – Berislavićeva 13 i dakako u Stripovima na kvadrat – Preradovićeva 34.

Tekst i fotografije preuzete sa sajta ravnododna.com.

https://www.ravnododna.com/preveden-i-objavljen-u-666-primjeraka-veliki-biografski-strip-nick-cave/

AXA #7

SCENARIO
Enrique Romero
CRTEŽ
Enrique Romero
NASLOVNICA
Enrique Romero
BROJ STRANICA
232