Autor serije "The Walking Dead" sada radi na priči o Drakulinom saborcu

 Robert Kirkman, autor čuvene serije "The Walking Dead", scenarista je nove horor-komedije, nazvane "Renfield", o vernom prijatelju i saborcu grofa Drakule.

Reditelj ovog filma je Kris Mekej ("The Tomorrow War"), dok će glavnu ulogu tumačiti Nikolas Holt ("Those Who Wish Me Dead").

Lik Renfilda potiče iz romana koji je Bram Stoker objavio 1897. godine, a originalno je pacijent u psihijatrijskoj bolnici s opsesijom da pije krv, umislivši da će tako postati besmrtan. Tako nailazi na Drakulu, koji ga hrani insektima i pacovima, pružajući mu nadu u večan život.

Lik Renfilda pojavio se u mnogim filmsim verzijama ovog horor-klasika, pa su ga tako, na primer, tumačili Dvajt Fraj u "Dracula" iz 1931. godine, dok ga je Tom Veits tumačio u adaptaciji "Dracula" koju je režirao Francis Ford Kopola 1992. godine.

Tekst i fotografija preuzeti sa sajta https://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2021&mm=08&dd=08&nav_category=1864&nav_id=1904153

Najbolji stripovi svih vremena: 20 najvažnijih koje morate pročitati

Najbolji stripovi svih vremena su, kako nam se čini, oni koji su stvorili stripove koje danas poznamo. Tamo do 80-ih godina prošlog stoljeća se stripove među uživateljima visoke kulture, uglavnom s pravom, smatralo šundom ili nečime namijenjenom djeci. A onda su Alan Moore sa svojim „Čuvarima“, „V kao vendetta“ i „Strašni vicem“ promijenio mainstream stripove. Frank Miller je dao novi, mračan, život Batmanu, a Art Speigelman je sa svojim underground stripom „Maus“ prvi i jedini dobitnik Pulitzervoe nagrade. Ove stripove sa svojim velikim temama o životu, smrti, politici, društvu i univerzumu čitaju odrasli i oni koji vole čitati.

Neil Gaiman je sa „Sandmanom“ izašao van granica stripa sa serijalom koja je uronjena u mitologiju, ali i ostale grane ljudskih interesa i djelatnosti. Književne, povijesne i okultne reference su mu materijal kojim slika svoje snovite predjele. Često boravi i u svijetu mrtvih, ali da bi vidjeli kako to izgleda kada mrtvi gospodare svijetom trebamo okrenuti stranice „Živih mrtvaca“. Naravno, priče o čudovištima nam služe da se suočimo sa samim sobom, s mračnim stranama ljudske psihe i s mračnim stranama društva kojeg te psihe grade. Ono nije uvijek lijepa slika niti ovako, a kada mu dodamo zombi apokalipsu ne znamo koga se treba više čuvati, živih ili živih mrtvaca. Recept za čuvanje zdravog razuma u suvremenom društvu daje Warren Ellis u „Transmetropolitanu“. Njegova je priča smještena u budućnost, ali njegov novinar Spider Jerusalem otkriva priče o korupciji, manipulaciji i krvoproliću koje pripadaju našem vremenu. Humor i različiti oblici subverzije su jedini načini da se nosimo sa nepopravljivom stvarnošću.

1. Watchmen / Čuvari

(1986., Alan Moore & Cedric Gibbons)

Postalo je uobičajeno da svakome tko nije čitao stripove preporučimo „Watchmen“ Alana Moorea i Cedrica Gibbonsa. Njime se pokazalo nešto što nije bilo teško dokazati kako se mainstream stripovi ne rade samo kako bi zadovoljili impulse svojih nezrelih fanova. Ne, oni mogu biti gotovo literarni post-modernistički postupak dekonstrukcije pravila prema kojima se ti fanovi opslužuju i postati traktat o politici, društvu, životu, svemiru  i umjetnosti uopće. Stripovi se rade u serijalima kako bi se osigurala njihova financijska isplativost.

2. Maus: A Survivors Tale / Maus: preživjeli priča

(1980., Art Spiegelman)

Prije „Čuvara“ je bio „Maus“ taj koji je dokazao da strip ne pripada samo u podrumske prodavaonice stripa, nego mu je mjesto na policama s ostalom literaturom. „Maus“ je, za razliku od mainstream „Čuvara“, underground strip, a prvi je i za sada jedini strip koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Sumorna je to priča o tome kako je autorov otac Vladek Spiegelman preživio holokaust. Židovi, s obzirom da je ovo strip, su prikazani kao miševi, a nacisti kao mačke.

3. Batman: The Dark Knight Returns / Batman: Povratak mračnog viteza

(1986., Frank Miller)

Svaki superheroj nosi barem dva lica, jedno civilno za javnost, te jedno maskirano kada treba spasiti svijet. Batman ima cijelu lepezu, od one budale iz TV serije iz 60-ih, do mračnog i tajanstvenog osvetnika kakvog poznajemo danas. Mračnog viteza znamo isključivo zbog Frank Millerovog pothvata kojim je, prema vlastitim riječima htio Batmanu vratiti muda tamo 1986. godine. Nije ga zanimalo ništa što su ostali radili s Batmanom, nije mu dao niti tehnologiju, niti oružje.

4. Batman: The Killing Joke / Batman: Strašan vic

(1988., Alan Moore & Brian Bolland)

Alan Moore je najvažniji autor stripova 80-ih, a osim originalnih djela se bavio i davanjem novog života postojećim serijalima. Radio je to na Supermanu, Swamp Thing, ali ovaj njegov rad na Batmanu, kao što smo svjesni, utječe na autore u stripu, filmovima, video igrama i televiziji i danas. Kratak je, samo mu je 48 strana, ali je vrlo detaljan, kako su oba autora, Moore i crtač Brian Bolland navikla raditi. Priča je vrlo jednostavna, Joker bježi iz Arkhama i smješta Batmanu klopku u napuštenom zabavnom parku.

5. V for Vendetta / V kao vendetta

(1982., Alan Moore & David Lloyd)

Svakome tko voli stripove zbog akcije i uzbuđenja „V kao vendetta“ bi moglo biti teško štivo. Ovdje je naglasak na priči i na liku o kojem ne saznajemo puno. Ne saznajemo niti identitet osobe koja se nalazi ispod maske koja je danas postalo simbol Occupy pokreta. O njemu znamo jedino da je u eksperimentima s LSD-om koje je nad zatočenicima konc-logora predvodila fašistička vlast velike Britanije doživio nešto što je oslobodilo njegov um i njegovo tijelo. Godinama poslije on provodi u djelo svoj plan koji će srušiti tu vlast kroz stvaranje kaosa i uspostaviti vladavinu slobode, odnosno anarhiju.

6. Saga

(Brian K. Vaughan, Fiona Staples; 2012.-)

“Saga“ je prekrasan spoj space opere i high fantasyja stvoren kako bi pričao priču o izazovima roditeljstva i odrastanja. Alana i Marko su vojnici dviju zaraćenih rasa usred galaktičkog rata koji se, unatoč tome što priroda i običaji to ne nalažu, zaljube, vjenčaju i naprave bebu. Njihov je zločin prevelik, em radije vode ljubav nego rat (zbližavanje s neprijateljem), em ne žele voditi rat (dezerteri su) pa obje strane šalju potjeru za njima i njihovim novorođenčem. Među zvijezdama ih nosi drveni svemirski brod, a putem oni, njihova beba i mi saznajemo koliko je čudesno mjesto Univerzum i koliko ozbiljne posljedice nekih životnih odluka mogu biti.

7. The Sandman

(1989., Neil Gaiman & drugi)

Teško je razumjeti iz današnje perspektive koliko su nekada stripovi smatrani šundom, i to s pravom. Prvi pravi serijal koji je počeo mijenjati tu percepciju je „Sandman“ kojeg je za DC Comics razvio Neil Gaiman i koji se počeo objavljivati 1989. Gaiman se udaljio od osnovnog koncepta superheroja kojeg je taj lik sadržavao i otišao u mitologiju. Njegov je glavni junak Gospodar sna ili, jednostavno, San (Dream). On je jedan od Vječnih (Sudbina, Smrt, Želja, Očaj, Delirij i Razaranje) i avantura mu počinje nakon što bježi iz 70-godišnjeg uzništva u koje ga je strpalo okultno društvo greškom ga zamijenivši sa Smrću koja je bila osnovna meta.

8. The Walking Dead / Živi mrtvaci

(2003., Robert Kirkman)

Zombi apokalipsa koja ljude pretvara u veća čudovišta od živih mrtvaca viđena je na televiziji već deset sezona. Okosnicu radnje i svoje likove vuče iz ovog, što se činilo, neumrlog serijala, koji je ipak završio 2019. godine s brojem #193, nakon 16 godina izlaženja. Serijal, u kojem su likovi čije su se priče pažljivo plele iz broja u broj da bi onda iznenada poginuli, se najviše pouzdao u efekt iznenađenja koje bi imao na svoje čitatelje. Zombiji su se iznenada pojavljivali u kadru i pravili kaos. Degradacija civilizacije je bila zapanjujuća. Ljudi su postajali nakaze i prije nego bi ih virus uzeo.

9. Batman: Year One / Batman: Godina prva

(1987.; Frank Miller, David Mazzucchelli)

10. Saga Of The Swamp Thing

(1982.; Alan Moore, Stephen Bissette)

11. Transmetropolitan

(1997., Warren Ellis)

„Transmetropolitan“ je mix političke i društvene satire i znanstvene fantastike u koji su ubačene zdrave doze seksa i upotrebe halucinogenih droga kakav obično ne viđamo u mainstream stripu. Ipak, Warren Ellis je uspio za DC napraviti 60 epizoda koje pletu po svim vrstama društvene nepravde od prava manjina preko političara ogrezlih u korupciju do svemoćnih korporacija. Naravno da ovaj strip postaje sve važniji kako sami sve više tonemo u svijetu u kojem više ništa ne vrijedi i ništa nema smisla. Spider Jerusalem je novinarska zvijezda čija je životna misija otkrivanje svih društvenih nepravdi i prljavština.

12. Fables / Bajke

(2002.; Bill Willingham, Mark Buckingham)

13. Blankets / Dekice

(2003.; Craig Thompson)

14. Bone

(1991.; Jeff Smith)

15. Preacher / Propovjednik

(1995.; Garth Ennis, Steve Dillon)

16. Hellboy

(1993.; Mike Mignola)

Mike Mignola je „Hellboy“, odnosno istoimenog lika, smislio kao foru za letak Comic Con-a u Salt Lake Cityju 1991 godine. Tek je poslije shvatio da bi mu taj lik odlično poslužio da pokrene autorski serijal u kojem bi pričao priče kakve on želi pričati. A to su bile one u kojima su priče iz mitologije i narodne predaje izmiješane s šund hororom i Lovecraftovim ludilom. Usred toga je Hellboy, najveći svjetski istraživač paranormalnog, biće koje je Raspućin prizvao uz pomoć nacista pred kraj 2. svjetskog rata u neuspješnom pokušaju da okrenu kotač povijesti u drugom smjeru. Hellboy je, bez nacista, postao prilično dobro odgojen pojedinac koji radi za dobrobit zajednice i sa svojim suradnicima iz Ureda za paranormalna istraživanja i obranu putuje svijetom istražujući one stvari koje ljudi ne mogu niti shvatiti, kamoli riješiti.

17. Y: The Last Man / Y, posljednji muškarac na svijetu

(2002.; Brian K. Vaughan; Pia Guerra)

18. Scott Pilgrim

(2004.; Bryan Lee O’Malley)

19. Persepolis: The Story of a Childhood / Perzepolis

(2000.; Marjane Satrapi)

20. Marvels

(1993.; Kurt Busiek, Alex Ross)

„Marvels“ daje odgovor na pitanje kakav bi nama, običnim ljudima, bio život da nam se iznad glave stalno motaju Marvelovi likovi. Dok oni spašavaju sebe i svijet, obični ljudi i njihova imovina mogu biti kolateralne žrtve, te stoga stvoriti i mišljenje o toj kostimiranoj borbi između dobra i zla u kojoj na mahove moramo postaviti još jedno pitanje, a to je, nije li naš heroj možda i zločinac? Priču pratimo kroz oči Phila Sheldona, novinskog fotografa koji u četiri epizode i četiri važna perioda u Marvelovim izdanjima izbliza prati što se događa s Fantastičnom četvorkom, Avengersima i X-Menima. Pri tome prolazi kroz faze straha, divljenja i ogorčenja.

 

“The Walking Dead” franšiza se širi – potpisana 11. sezona, novi serijal i igrani film

Večeras (ponedjeljak) u 22 sata na kablovskom kanalu Fox počinje se prikazivati 10. sezona jedne od najdugovječnijih tv serija „The Walking Dead“. Bez obzira što je deveta sezona imala najmanju gledanost do sada u Americi, između ostalog jer je tijekom te sezone ubijen glavni lik Rick Grimes (Andrew Lincoln), producentska tv kuća AMC ne samo da je snimila desetu sezonu, već je upravo objavljeno kako je potpisan ugovor o snimanju 11. sezone. I ne samo to, nakon što je već snimljeno pet sezona prequela ove serije pod nazivom „Fear the Walking Dead“, za slijedeću je godinu najavljena još jedna serija za sada nepoznatog naslova u čijem bi središtu bila djeca rođena u vrijeme zombi apokalipse, a sada su tinejdžeri. Pored toga, u Hollywoodu se spominje mogućnost snimanja filma „The Walking Dead“ temeljenog na seriji u kojem bi Andrew Lincoln ponovio ulogu Ricka Grimesa.

U 10. sezoni serije „The Walking Dead“ Negan (Jeffrey Dean Morgan), Daryl (Norman Reedus), Michonne (Danai Gurira)  i ostali boriti će se protiv Alphe i Šaptača. Tv serija temelji se na stripu autora Roberta Kirkmana koji je prije tri mjeseca objavio kako s brojem 193 završava izlaženje stripa. Istog trenutka pojavile su se špekulacije kako će 11. sezona „The Walking Dead“ ujedno biti i posljednja. No, David Madden, predsjednik programa AMC-a, ubrzo je demantirao takve tvrdnje. „Ne kažem da će ‘The Walking Dead’ imati 20 sezona, ali ne kažem ni da neće. Kraj izdavanja stripa ne mora utjecati na tv seriju“.

Autor: Dean Sinovčić

Tekst i fotografija preuzeti sa sajta nacional.hr

https://www.nacional.hr/the-walking-dead-fransiza-se-siri-potpisana-11-sezona-novi-serijal-i-igrani-film/

Okružen mrtvima: Čarli Adlar kaže da je "završio sa zombijima"

Posle 15 godina rada na čuvenom serijalu, Čarli Adlar želi da počne neku novu etapu u životu - bez zombija.

Crtač čuvenih stripova "Okružen mrtvima" (The Walking Dead) kaže da je nakon iznenadnog kraja tog serijala zauvek završio druženje sa zombijima. 

Čarli Adlar je 15 godina crtao Okružen mrtvima - strip prodavan u milionskim tiražima, što je dovelo i do poznate televizijske serije. 

Za to je osvojio brojne nagrade, među kojima je i poziv od Marvela da crta za njih, ali Adler planira da završi taj zombi deo njegovog života. 

"Želim da radim druge stvari, da dokažem svestranost", ističe on. 

"Ljudi misle da ako 15 godina crtate zombije onda želite to i da nastavite". 

Ljubitelji su bili šokirani kada se serijal - koji prati preživele nakon zombi virusa - prošlog meseca odjednom završio. 

Ipak, Adlar ističe da je to četiri godine planirano, nakon što su on i autor serijala Robet Kirkman odlučili da je "zaista potreban kraj". 

"Mnogi misle da smo o ovome razmišljali samo nekoliko meseci, ali ne, ovo je nešto što dugo planiramo", kaže Adlar.

Kraj stripa ima i neke prednosti, ističe Adlar, poput toga da mu nad glavom više ne "visi" rok od mesec dana za završetak epizode. 

Kako navodi, najverovatnije se neće vratiti tom formatu stripa. 

"Znam za 'nikad ne reci nikad', ali mislim da nikada više neću raditi obične serijale. Radije bih radio na manjim projektima", smatra on.

Naravno, odmah je dobio nove ponude za posao, među kojima su i Marvel i DC, ali Adler kaže da crtanje poznatih superheroja "nije njegov fazon". 

Zbog toga je odbio slavni Marvel. 

"Njihova ponuda je, kako bih rekao, imala veze sa zombijima, a jedina stvar koju trenutno, iz očiglednih razloga, ne želim da radim, jeste bilo šta što ima veze sa zombijima", ističe on. 

Ponudu kompanije DC i dalje razmatra, ali ističe da "ako ste jednom radili na sopstvenim likovima, deluje kao korak unazad raditi na tuđim".

Okružen mrtvima

* Prva epizoda stripa objavljena je 2004. godine, a do sada su izašla 193 broja

* Adlar je na serijalu radio od sedmog broja

*Serija je brzo stekla veliku popularnost i dobila dosta pohvala, nakon čega je 2010. osvojena i Ajznernova nagrada - ekvivalent Oskaru sveta stripova

* Iste godine je nastala i TV serija Okružen mrtvima, čija bi deseta sezona trebalo da izađe u oktobru

*Od tada je nastao čitav niz proizvoda sa tematikom serije i stripa, među kojima su i video igre, još jedna serija i mnogo toga sličnog

* Adlar se dva puta pojavio u seriji kao zombi

Dakle, Adlar više ne radi na stripu Okružen mrtvima, ali finansijska sigurnost koju su mu doneli Rik Grajms i društvo dozvoljava da slobodno bira buduće projekte. 

To mu je, kako navodi, "veoma, veoma uzbudljivo", a najviše mu se sviđa francuski svet stripa. 

"Volim njihov pristup, volim to što rade. Za strip širom Francuske kažu da je deveta umetnost, tako da ga tamo baš cene", navodi on.

Osim toga, u Francuskoj crtači dobijaju više poštovanja, ističe on. 

"U Americi i Britaniji su sada, kao u tokom prethodnih 10 ili 15 godina, autori bili najdominantniji. 

"To nije fer, zato što ukazuje na to da su oni najveća kreativna sila jednog stripa, što je apsolutno netačno - tu su i autor i crtač". 

Adlarova francuska avantura počela je doprinosom stripu kojim se obeležava 60. godišnjica njegovog omiljenog junaka - Asteriksa. 

Inače, zbog avantura Asteriksa i Obeliksa, nastalih iz pera Renea Gošinija i Alberta Uderca, Adlar se prvi put zaljubio u stripove. 

Njegov sledeći projekat, takođe u Francuskoj, jeste "zabavni horor/triler Vampire State Building", planiran kao dvodelna priča. 

Drugi deo bi trebalo da bude objavljen na jesen. 

Osim toga, tu je i strip Jeretik, na kojem radi sa Robijem Morisonom. 

U njemu ćemo pratiti Kornelijusa Agripu, stvarnu osobu iz doba Španske inkvizicije, ali će okruženje s vremena na vreme biti natprirodno. 

Adlar kaže da će priča biti "poput trilera, nešto nalik Imenu ruže". 

"Nikada nisam radio ništa slično. Ovo je istorijska drama, pa sam zbog toga uzbuđen". 

Kako navodi, trenutno razmatra ostale ponude i neće promeniti stil, iako planira da eksperimentiše sa materijalima. 

Na primer, Jeretik će biti urađen digitalno, uz manja poboljšanja olovkom. 

U međuvremenu, iako priznaje da voli da crta likove poput Nigana, zaklinje se da strip Okružen mrtvim neće oživeti poput zombija. 

"Rekli smo da je kraj. Kraj je".

Izvor: BBC News na srpskom

Tekst i fotografije preuzete sa sajta b92.net

https://www.b92.net/bbc/index.php?yyyy=2019&mm=08&dd=13&nav_id=1577138

Stigao je teaser trailer za trilogiju The Walking Dead filmova!

Walking Dead franšiza pravi trilogiju filmova u kojoj će glumiti Andrew Lincoln kao Rick Grimes za kina, a sada je došao i prvi teaser trailer koji ih najavljuje. Filmove razvija AMC i Universal Pictures, koji će se uklapati u Dead kanon, ali će biti prošireni za velike ekrane. Televizijske serije The Walking Dead i Fear the Walking Dead već su imale kino projekcije za premijere i finale, ali to će biti nova serija filmova izgrađenih u cijelosti za filmsko izdanje.

The Walking Dead kreator Robert Kirkman već je prije izjavio da su se udružili s Universal Studios za filmsku adaptaciju Oblivion Song, koja je u najranijim fazama produkcije i još nema redatelja, popisa glumaca ili datum izlaska. Iako su stripovi The Walking Dead nedavno naglo okončani, Kirkman i AMC ne pokazuju nikakve znakove usporavanja TV serija.

Andrew Lincoln je i službeno potpisao za prva dva filma u za koje je glavni urednik sadržaja Scott Gimple Dead svemira obećao da će biti trilogija kada je originalno najavio filmove na Talking Dead koja je pratila The Walking Dead Epizodu 9×05.

U nastavku pogledajte prvi teaser trailer za Walking Dead filmsku trilogiju.

Tekst preuzet sa sajta svijetfilma.eu

https://svijetfilma.eu/stigao-je-teaser-trailer-za-trilogiju-the-walking-dead-filmova/

Okružen mrtvima (The Walking Dead): Završava se čuveni strip serijal

Na opšte iznenađenje i zaprepašćenje fanova Robert Kirkman je objavio vest da će broj 193 njegovog čuvenog strip serijala o zombijima, koji izlazi ovog meseca, ujedno biti i poslednja epizoda i obeležiće kraj priče koja je započeta 2003 godine.

Pomenuti broj će imati 71 stranicu, što je duplirani broj stranica u odnosu na uobičajena mesečna izdanja, javlja Mega Blog.

Za razliku od tv serije, strip nikada nije imao pad interesovanja za njega iako izlazi već 16 godina. Čak je više puta bio dobitnik prestižnih nagrada među kojima je i Eisner Awards (Oskari devete umetnosti) 2010 godine.

Prestanak izlaska stripa ne znači da će se tv serija uskoro završiti jer AMC već kaska sa praćenjem već izašlih epizoda a i sigurno će se latiti umetničke slobode da menja scenario priče, kao što je više puta do sada i uradio. Sada ostaje da se vidi da li će se tv serija završiti na isti način kao i strip ili će imati drugačiji kraj.

Robert Kirkman je izjavio: ”I meni je žao što se sve završava. Nedostajaće mi kao i vama, ako ne i više. Srce mi se slama što je priča privedena kraju… ali previše volim taj univerzum da bi ga razvlačio poput žvake i da više ne bude na visini onoga što sam prvobitno zamislio. Nadam se da me, vi čitaoci razumete i shvatate kakav ste mi poklon podarili. Mogao sam zahvaljujući vama da ispričam priču kakvu sam želeo tokom svih ovih 193 epizoda, i da je privedem kraju, bez ikakvog mešanja sa strane, što je veoma retka stvar. To ne bi bilo moguće da nisam imao vašu bezrezervnu podršku od vas i čitalačku publiku poput vas. Beskrajno vam hvala na tome.”

Tekst i fotografija preuzeti sa sajta hellycherry.com

http://www.hellycherry.com/2019/07/okruzen-mrtvima-walking-dead.html

The Walking Dead: Strip protiv TV serije

Nakon emitovanja 15. epizode 9. sezone serije The Walking Dead objavljujemo tekst Miroslava Cmuka iz 2016. godine koji se bavi istoimenim stripom. Epizoda pod naslovom „The Calm Before“ uspela je da još jednom šokira gledaoce, a uprkos tome što se serija prikazuje već skoro čitavu deceniju. Još jednom su počele rasprave o odnosu između serije i stripa, te ovaj tekst nudi neka dragocena objašnjenja, te nas vraća na same početke serijala.

Premda zahvaljujući internetu i drugim masmedijima mnoge informacije danas slobodno kolaju u javnosti, šire opće znanje i sliku glede nekih područja stječu tek osvješteniji pojedinci željni osobnog intelektualnog napretka, nije da su svi pripadnici novih generacija pretjerano upućeni u određene teme ili ključna problemska pitanja. Da bi se znanje steklo i smisleno usustavilo, potrebno je uložiti vrijeme, točnije, puno vremena.

Ljubitelji sedme umjetnosti, primjerice, ponekad ne znaju odakle filmski junaci vuku korijenje, odnosno da mnogi likovi potječu iz bogatog vrela devete umjetnosti. Prije negoli su osvojili male i velike ekrane, Popaj, Batman, Superman, Hulk, Charlie Brown i Rick Grimes zaživjeli su na papiru, u formi stripa. I površniji poznavatelji televizijskih serija (ili računalnih igrica) znaju da je Rick Grimes središnji lik serijala Živi mrtvaci. No, znaju li baš svi da je prije televizijske serije, koja se počela emitirati 2010. godine, još 2003. godine nastao strip serijal po scenariju Roberta Kirkmana (1978.) i da strip u Americi još uvijek izlazi u mjesečnom ritmu? Doista, znaju li baš svi ljubitelji strip serijala Živi mrtvaci da postoji i integralno izdanje na hrvatskome, odnosno da je nedavno objavljen treći omnibus što se sastoji od 48 sveščića (od broja 97. do broja 144.)?

Stabilnost kvalitete stripa

Radnja u stripu i seriji se ne poklapa, a nisu ni svi protagonisti isti. Opet, neki zajednički likovi prije umru u stripu, a neki najprije skončaju u televizijskoj seriji. Televizijska serija ne služi se u potpunosti stripom kao predloškom, no sličnosti su ipak brojne, čak se i određene rečenice doslovno ponavljaju u seriji. U obje je verzije centralni lik Rick Grimes koji je prije pošasti živih mrtvaca (popularnijim rječnikom rečeno, zombači) bio zamjenik šerifa. Kad se probudi iz kome, u koju ga je smjestio metak jednog delinkventa, Rick se zatječe u oronulom, opustošenom svijetu, okružen živim mrtvacima koji bi ga rado prvom prilikom gricnuli i tako utažili glad. Brzo se Rick navikne na prisutnost novih nepogodnosti i krene u potragu za svojom obitelji, a malo kasnije postane vođa skupine preživjelih ljudi u kojoj se od početka pošasti nalazila njegova supruga Lori, sin Carl i policijski partner Shane koji je brinuo o Carlu i Lori dok Ricka nije bilo (posebno se brinuo o Lori, u čemu je čak i prešao uobičajene granice jer su Ricka otpisali).

Rick nastoji zadržati skupinu na okupu i pritom ostati normalan čovjek, što mu neće biti uvijek lako jer su, pokazat će uskoro vrijeme, upravo ljudi, a ne silne povorke zombača, najveći neprijatelji jedni drugima u nehumanim i teškim uvjetima. Rick se sasvim dobro snalazi u ulozi vođe, no povremeno je rastrojen i odveć diktatorski nastrojen jer povremeno dolazi do raskola u zajednici. Svjestan je da ne donosi uvijek najbolje odluke za sve članove, ponekad (pre)brzo izgubi živce, a kako i ne bi kad su se pojavom hodajućih mrtvaca pojavila nova nemilosrdna pravila igre u kojoj pobjeđuju najokrutnije grupacije? Kao što izreka kaže, čovjek je čovjeku vuk pa tako kod mnogih pojedinaca dolazi u prvi plan nasilna i grabežljiva narav, ljudi se pretežno grupiraju i organiziraju prema osobnim navikama i karakternim značajkama – nastaju dobri i loši tabori preživjelih ljudi. Siledžije ne biraju sredstva kako bi živjeli i, ako je već moguće, što lagodnije uživali na tuđi račun. Kao u svakoj katastrofi, tako i u ovoj zombie apokalipsi pomahnitali pojedinci što naginju tiranskom upravljanju i destruktivnom ponašanju konačno dolaze na svoje – mnoge zatomljene nastranosti bez previše otezanja izlaze na vidjelo, pokazuje se koga pokreću osjećaji milosrđa, a tko je predvođen ubitačnim dozama samoljublja. Unatoč stalnoj prijetnji zombija, ljudi se međusobno zaljubljuju i odljubljuju, mrze se i mire, prikupljaju potrebne zalihe lijekova i hrane, proizvode namirnice i druge resurse.

Dok kvaliteta televizijske serije redovno oscilira od epizode do epizode zbog drvene glume i predvidljivih scenarističkih rješenja što iritiraju intelekt, radnja u stripu drži kontinuitet, napetija je i manje je praznoga hoda. Dramatičnosti, akcije i nasilja ne manjka. Zorno je predočeno Rickovo povremeno lomljenje osobnosti i gubljenje živaca, a i nutrine drugih aktera su podrobno prikazane. Živopisni negativci, kao što su Guverner (glavni čovjek gradića Woodbury) i Negan (brutalni vođa okrutne skupine Spasitelji), pokreću i izokreću stvari u nepredvidljivim, neželjenim smjerovima. U trećem integralu, baš kao u aktualnoj sedmoj sezoni televizijske serije, u krupni plan stavljen je Negan, karizmatični nasilnik kojega krasi osebujni vokabular (sačinjen od brojnih psovki) i bejzbolska palica Lucille omotana bodljikavom žicom kojom neistomišljenike rado nasmrt premlati bez zadrške, čime stječe strahopoštovanje vlastite zajednice i drugih preživjelih. Šesta sezona televizijske serije završila je cliffhangerom, što je mnoge ljubitelje serije dobrano razljutilo – tek u prvoj epizodi sedme sezone otkriva se kome je iz Rickove grupe Negan s užitkom rascopao glavu, što će reći da su ljubitelji serije dobrih šest mjeseci bili u stanju neizvjesnosti, osuđeni na spekulacije i nagađanja.

Privlačnost negativaca

U trećem omnibusu naglasak je stavljen na napete sukobe između Rickove i Neganove grupe, a radnju ujedno čine članovi kolonija Hilltop i Kraljevstvo koji nastoje živjeti normalne živote, baš kao i u televizijskoj seriji. Tehnika zumiranja česta je pripovjedna tehnika kada se crtežom želi podrobnije naglasiti facijalna ekspresiju protagonista i antagonista. Realno su prikazani i eksterijeri i interijeri, doduše, za razliku od postapokaliptičnog naslova Hombre što doslovno vrvi detaljima, u serijalu Živi mrtvaci detalja je pretežno manje. Crtež je otpočetka filmičan, materijal pogodan za ekranizaciju.

Filmski i stripski negativci nedvojbeno privlače veću pažnju od altruističnih dobrica što nastoje svijet učiniti normalnijim i ugodnijim mjestom za život. Prije ćete vidjeti da netko na majici ponosno nosi likove kao što su braća Dalton i Negan, likovi kao što su tužnjikavi Lucky Luke i Rick Grimes manje su interesantni široj javnosti. Skanjivanje nad nasiljem zamijenilo je kočoperenje. Zašto je publika obuzeta, štoviše, ponekad u patološkoj mjeri i na gotovo romantičan način očarana negativcima kao što su Joker, Lex Luthor ili Negan kojega u seriji tumači markantni glumac Jeffrey Dean Morgan (1966.)? Sociolozi, psiholozi i psihijatri sigurno imaju štošta pametno za reći o netipičnim primjerima obožavanja. Prije nego krenete tražiti mišljenje stručnjaka, pokušajte sami procijeniti je li riječ o potisnutim, skrivenim željama ili naprosto uobičajena morbidna fascinacija prikazivanjem nasilja, baš kao što su neki javno ili potajno obuzeti serijskim ubojicama i srodnim individualcima koji su predvođeni (auto)destruktivnim mislima.  

Piše: Miroslav Cmuk

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.com

https://www.xxzmagazin.com/the-walking-dead-strip-protiv-tv-serije

Okružen mrtvima #17

Jedno ime: Negan.

Mrtvi više nisu najveća opasnost.

Okružen mrtvima ima mekokoričeno izdanje, kao i manji broj tvrdokoričenih primeraka.

148 strana, B5, crno-belo.

Razlog za zavir:

http://www.darkwoodprodavnica.rs/assets/files/pdfdownloads/OM17zavir.pdf

Promo cena: meki 550 dinara, tvrdi 850 dinara

Puna cena: meki 690 dinara, tvrdi 990 dinara

Darkwood na Sajmu knjiga (21 – 28. oktobar 2018.)