Originalna ilustracija za strip “Tintin” belgijskog crtača Georgesa Remija ili Hergea, koja je prva izašla na naslovnici nekog lista, prodana je u subotu na dražbi u Dallasu za 1.125,000 dolara, izvijestila je dražbovna kuća Heritage Auctions.
Crtež je objavljen 13. veljače 1930. i prikazuje Tintina, neustrašivog novinara i reportera u ‘zemlji Sovjeta’ kako se sprema posjeći stablo i upotrijebiti ga kao propeler za svoj zrakoplov, dok ga njegov vjerni pratitelj Milou (Čupko) promatra sav u zavojima.
Herge je pustolovine “Tintina u zemlji Sovjeta” počeo objavljivati u siječnju 1929. Svakog četvrtka je u dječjem prilogu belgijskoga katoličkog lista Le Vingtieme Siecle (Dvadeseto stoljeće) izlazila crtana pričica. S obzirom na velik uspjeh stripa, Tintin je 13. veljače 1930. godine umjesto osam ‘dobio’ dvostruko više, čak 16 stranica u belgijskome listu te istoga dana dobio i naslovnicu.
Album pod nazivom “Tintin u zemlji Sovjeta”, bit će objavljen nekoliko mjeseci poslije, u rujnu 1930.
Većina albuma o Tintinu danas se može naći u muzeju Herge u belgijskome gradu Louvain-la-Neuve, objasnio je tintinolog Philippe Goddin u intervjuu za katalog aukcijske kuće.
Ilustracija prodana u subotu u Dallasu kombinacija je gvaša i tinte.
Riječ je o crtežu napravljenom specijalno za naslovnicu belgijskoga lista Le Vingtieme Siecle te ima Herveovu signaturu. Glasnogovornik Heritage Auctionsa je rekao da je ilustracija pronađena u Bruxellesu, a identitet prodavača i kupca nisu otkriveni.
Hergeovi crteži Tintina već dugo postižu rekorde na dražbama i prodaju se za milijun ili dva milijuna eura.
Pustolovine neustrašivog novinara-reportera, uvijek u pratnji vjernoga psa Čupka, prevedene su na više od 80 jezika i prodane u preko 350 milijuna primjeraka.
Uz strip snimljeni su filmovi, dokumentarci, crtane serije, a postavljena je čak i kazališna predstava. Kada je posrijedi proučavanje Tintinovih avantura treba istaknuti da je stvorena čitava studija, koja se naziva – tintinologija.
Tintin je postao strip svjetske slave i kultnog statusa, posebice u Belgiji gdje ga smatraju nacionalnim dobrom, a od 2009. njegov autor ima i vlastiti muzej.
Autor: Hrvoje Šlabek
Tekst preuzet sa sajta podravski.hr
Нема коментара:
Постави коментар