100 GODINA WALTERA. utemeljitelja hrvatskog stripa i crtanog filma
Walter Neugebauer bi danas imao 100 godina. Rođen je u Tuzli 28. ožujka 1921. godine. O njegovom životnom putu on sam najbolje govori u intervjuima koje je tijekom karijere dao u raznim prigodama, a koje ćemo prenijeti na stranicama Strip revije Večernjeg lista. Živio je strasno povezan s likovnim stvaralaštvom u mediju stripa i crtanog filma od svoje dječačke dobi do prerane smrti. U početnim godinama zrenja stripa u Hrvatskoj, 30-tih godina prošloga stoljeća, Walter je bio svestrani pokretač i promotor strip umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskoj. Najviše zahvaljujući njemu, strip, a poslije i crtani film, stvarno je zaživio i ukorijenio se kod nas, da bi plodove ubrali, uz njega i legendarnog Maurovića, mnogi drugi strip autori koji su ih naslijedili u sljedećim desetljećima.
U vrijeme prije i tijekom Drugog svjetskog rata, zagrebački majstori stripa po umjetničkoj vrijednosti nadilaze sve što je nastajalo u suvremenom europskom stripu, a uz bok su po kvaliteti svog rada i najvrsnijim umjetnicima u Americi u kojoj se upravo događalo zlatno razdoblje klasičnog novinskog stripa.
Što je danas za nas Walterovo djelo? Za djedove i očeve to su sentimentalne grafičke uspomene obogaćene stihovima njegovog brata, scenarista Norberta, koje i danas mogu doslovno recitirati, za sinove i unuke nepoznata (često prešućivana) mitska baština nacionalnog stripa, a za povjesničare umjetnosti i teoretičare stripa još uvijek „terra incognita“.
Nama, prijateljima stripa preostaje samo posegnuti u prebogato Neugebauerovo nasljeđe, tu „zaboravljenu baštinu“, preko koje dominiraju glasići Disneyjevih antropomorfnih životinjica, akcijski pokliči priglupih DC i Marvelovih superjunaka i Bonellijev niz stereotipnih pustolova svih vrsta u svim žanrovima.
S ogromnim zakašnjenjem mi tek moramo u potpunosti izraditi svoje nacionalno strip rodoslovlje i istinsko estetsko vrednovanje stripa stvaralaštva, te prestati s paušalnim i površnim analizama i ispraznim kritizerstvom, s jednostavnijim teorijskim protokolom i razumljivijom terminološkom etikecijom.
Stogodišnjica rođenja Waltera Neugebauera je podsjetnik o počecima jedne nove forme likovne kulture u nas. Bez doprinosa Waltera Neugebauera, ta kultura stripa i animacije (crtanog filma), bila bi značajno zakinuta, a relevantne hrvatske stripovske baštine možda ne bi ni bilo.
Utemeljitelju stripa u Zagrebu i Hrvatskoj, poslije i u Njemačkoj, prepustit ćemo stranice Strip revije Večernjeg lista kako bismo podsjetili na njegovo djelo, da se, unatoč svemu, ne zaboravi.
Mladen Novaković
WINNETOU, 1. dio
U Strip reviji Večernjeg lista objavit ćemo sukcesivno kompletan strip Winnetou koji nije najbolji, niti najvažniji Walterov strip, ali svakako je važan za njegov opus. Prva inačica ovog stripa objavljena je u Veselom vandrokašu 1939 i 1940. godine. Nastavak je uslijedio u Epohinoj Strip reviji 1963., a ova nova inačica bila je pripremljena za njemačkog izdavača Rolfa Kauku (revija Fix und Foxi) i prerađena za Plavi vjesnik 1966. Neugebauerov Winnetou još nikad nije objavljen u cjelini. U Plavom vjesniku je objavljena samo nepotpuna prva epizoda. U ovom broju započinjemo Winnetoua i vjerujemo da ćemo po prvi puta objaviti sve epizode.
OD “VRTIĆA” DO “ZABAVNIKA”
S poznatim autorom stripova i animiranih filmova razgovarali Ranko Munitić, Hrvoje Turković i Darko Zubčević. Prvi dio intervjua objavljenog u časopisu FILM br. 16-17, Zagreb, 1978/79
VJEKOVNICI: Pepeo, 2. dio
Scenarij: Marko Stojanović · Crtež : Milorad Vicanović Maza, Daniel Atanasov · Boja: Ozren Miždalo
TATICA: Obiteljske tajne
Autor: Nob
PEANUTS
Autor: Charles Schulz
Нема коментара:
Постави коментар