уторак, 23. март 2021.

Uz stripove se lakše uči

Najbolji učitelj u 2017. godini Miomir Dejanović iz Vranja poručuje da su nastavni plan i program zacrtani, ali je nastavnicima ostavljeno na volju da suvoparne lekcije učine zanimljivim.


Dok je bio đak, pre četrdesetak godina, krišom je ispod klupe držao stripove i kad god bi predavanje postalo dosadno čitao ih na času. Čim je postao učitelj Miomir Dejanović iz Vranja za stripove je obezbedio počasno mesto na klupama svojih učenika i uveo ih u redovnu nastavu kao pomoćno sredstvo za razbijanje dosade i bolje upijanje gradiva. Tako su dela Branka Ćopića, Duška Radovića i Dragana Lukića u OŠ „Svetozar Marković” u dečja srca ušla kroz strip, a na isti način učitelj Miomir svojski se trudi da im približi i gramatičke pojmove sa kojima se prvi put susreću. Zahvaljujući živosti i kreativnosti koje time već 23 godine unosi na časove, nesvakidašnji učitelj sa juga Srbije sredinom meseca ovenčan je titulom najboljeg edukatora u zemlji u 2017. godini, koju dodeljuje neprofitno nevladino udruženje „Živojin Mišić”.

Nagradu od oko 1.000 evra iskoristiće, kaže, da svoje i učeničke stripove nastale na času objavi u zborniku radova koji će, nada se, služiti kao literatura u nastavi budućih generacija.

Za svakog đaka posebno ovaj nadareni strip crtač kopira lekcije pretočene u crtež i reč i poklanja im da ih imaju celog života kao podsetnik na delo ili pojam koji su obradili.

– Često kao strip nacrtam samo deo pripovetke. Na kraju časa to podelim đacima i kažem im da ćemo delo analizirati narednog časa i da ga pročitaju ako ih interesuje kako se strip završava. To je odličan način da ih podstaknem na čitanje školskog štiva, jer većina đaka na naredni čas dolazi znajući kako se pripovetka koju obrađujemo završava – objašnjava učitelj iz Vranja i dodaje da je najponosniji na strip o pridevima i imenicama jer je kroz njega uspeo da suvoparne gramatičke pojmove đacima učini prijemčivijim.

Vranjanski osnovci kroz strip upoznaju dve narodne pripovetke o Svetom Savi, a u njihovu školsku literaturu, između ostalog, uvrštene su i strip-priče „Brkovi”, „(Ne) štedite J”, „Šta je učiteljica sanjala”, prema delima Dušana Radovića, „Drvoseča i orah” Dragana Lukića, ali i „Mačak otišao u hajduke” i „To je on”, izrađeni po pričama Branka Ćopića.

– Diplomirao sam na temu „Strip kao sredstvo edukacije” na Učiteljskom fakultetu u Vranju. Naš nastavni plan i program su zacrtani, ali je nastavnicima ostavljeno na volju kako će to gradivo približiti đacima. I u moje vreme bilo je dosadno sedeti u klupi i slušati lekciju, a zamislite kako je tek učenicima iz sveta savremene tehnologije. Pa svaki moj osnovac ima pametniji mobilni telefon od mene. Ne mogu od njih da tražim da mirno sede u klupi i slušaju kako im predajem vrste prideva. Zato ih zajedno crtamo na časovima likovnog i pretačemo u strip koji posle koristimo na času srpskog jezika. Trudim se da pouku dela, suštinu lekcije predstavim stripom i koristim ga samo u jednom delu časa, kako bih zainteresovao đake da čuju šta još imam da im predajem. Savetujem i kolegama iz viših razreda da to čine, jer istorija je, na primer, idealna za predstavljanje kroz strip-formu – objašnjava Dejanović i dodaje da pred njim stoji veliki izazov da osmisli kako će uz pomoć stripa uvesti živost na časove matematike.

Žao mu je što se u Vranju i Srbiji strip malo ceni. Voleo bi da se jednog dana prema ovoj formi odnosimo kao Francuzi, koji strip smatraju umetničkom novelom i izjednačavaju ga sa najcenjenijim književnim ostvarenjima.

– Kinezi su svojevremeno tekovine svoje revolucije đacima približavali kroz strip, a čuvenog italijanskog strip-junaka i sanjara o slobodi Korto Maltezea borci Narodnog fronta za oslobođenje Angole toliko su obožavali da su ga slavili kao heroja i živu ličnost, neku vrstu njihovog Če Gevare. Ne postoji bolja forma od stripa da se prikaže borba dobra i zla. Iako izgleda kao zabava, strip je efektan način ostvarenja vaspitno-obrazovnih ciljeva i stvaranja etičkih vrednosti kod đaka. Ja iz školskog gradiva izvlačim moralne poruke i prikazujem ih deci kroz crteže. Strip „Princ Valijant”, američkog scenariste i crtača Harolda Fostera, pravo je umetničko delo i kroz njega se uči lekcija iz istorije, kako su izgledali srednjovekovni dvorci, viteški turniri i oružje – kaže Miomir i dodaje da sve što njegovi đaci čuju, a zatim i vide u stripu duže ostaje u pamćenju.

Kolekcionar nagrada

Miomirovi stripovi redovno izlaze izlaze u lokalnim i školskim listovima, „Nevenu” i „Malom nevenu”. Na Balkanskoj smotri strip-autora u Leskovcu nedavno je dobio nagradu za razvoj i popularizaciju stripa na Balkanu, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja akreditovao je za korišćenje u nastavi njegov program „Igra kao motivacija i metoda učenja”, a ovaj učitelj je i instruktor aktivnog učenja, u kome se đak stavlja u centar predavanja, učestvuje u njemu i nije samo pasivni posmatrač. Zajedno sa đacima 2016. godine osvojio je i prvo mesto na Međunarodnom dečjem festivalu „Kreativna čarolija” kratkim filmom pravljenim na časovima, u kome su prikazali kako da vršnjake sa poteškoćama u razvoju uključe na svoj čas fizičkog vaspitanja. Miomirova predavanja poslednje dve godine uvrštena su u Zbornik najboljih uglednih časova, koji treba da služe za primer nastavnicima iz cele Srbije, a 2015. ovenčan je nagradom „U čast učitelju”, za svestrano delovanje u prosveti.


Autor: Dragana Jokić-Stamenković
Tekst i fotografija preuzeti sa sajta politika.rs

Нема коментара:

Постави коментар

Maxi Tex #22

  Scenario: Nizzi Claudio Crtež: Alessandrini Giancarlo Naslovnica: Villa Claudio