Striposlavija: Strip revija Večernjeg lista #86

уторак, 27. октобар 2020.

Strip revija Večernjeg lista #86

VELIKANI HRVATSKOG STRIPA: Čarobna svjetiljka

Crtež: Julio Radilović – Jules · Scenarij: Zvonimir Furtinger

Julesov “kralj maske”

“Herlock Sholmes” Julija Radilovića Julesa i Zvonimira Furtingera, objavljen u ovom broju Strip revije Večernjeg lista, zorno demonstrira umijeće jednog od najboljih domaćih strip-autora.

Za nekoga će se možda odluka o tiskanju grotesknog stripa Herlock Sholmes činiti nepodobnom za predstavljanje autora koji je najširoj publici poznatiji kao “ozbiljan” crtač (serijala recimo poput “Kroz minula stoljeća”, “Kapetan Leši”, “Afričke pustolovine” ili “Partizani”) no duhoviti prijevod popularnog lika Sir Conana Doylea na stripovni medij spada u sam vrh Radilovićeve produkcije.

“Herlock Sholmes” je nastao još 1957. godine, gotovo slučajno, kazat će Radilović, iz jedne lucidne ideje scenarista (najčešćeg Radilovićeva suradnika) Zvonka Furtingera o fabuloznom detektivu, majstoru prerušavanja, koji uz pomoć pribora smještenog u maloj crnoj torbici (ideja Julesove supruge Zdenke koja je postala njegovim zaštitnim znakom) može uzeti doslovno svako obličje.

Kako je u to vrijeme Radilović za redakciju Plavog vjesnika već radio čitavu seriju stripova (“Kroz minula stoljeća”, “Izviđačke pustolovine”, “Kapetana Lešija” – po filmu Žike Mitrovića, “Istraživača Tibora Sekelja”, “Dina Kola” …) projekt “Herlocka Sholmesa” morao je pričekati sve do 1966. godine kada u “Plavcu” izlazi prva epizoda “Kralj maske”. Za Plavi vjesnik Radilović i Furtinger su u idućih šest godina priredili još šest Herlockovih strip-avantura, epizode “Bijeg mrtvaca”, “Otmica”, “Baskervilski duh”, “Nana Sahib”, “Na dvoru kralja Artusa” te “Kralj džungle”. Predzadnja epizoda Herlocka Sholmesa “Sedam Artura i još jedan” izvorno je tiskana u starom izdanju “Strip arta”, dok je posljednja epizoda “Sholmesa” premijerno objavljena mnogo godina kasnije u američkom magazinu Cartoonist Profiles (epizoda je naslovljena “Čarobna svjetiljka”) koju objavljujemo u ovom broju.

“Čarobna svjetiljka” na najbolji mogući način demonstrira ne samo šarm “Herlocka Sholmesa” kao jednog od najupečatljivijih likova čitavog pandemonija grotesknog (karikaturalnog) stripa poslijeratne produkcije, već i sve kvalitete Julesova osebujnog crtačkog stila te Furtingerove scenarističke lucidnosti. Radilović, poznat kao racionalan, “čist” crtač bez ijednog suvišnog detalja (premda mu je autentičnost detalja i pedantnost gotovo zaštitni znak) upravo u “Herlocku Sholmesu” pokazuje sve svoje nesumnjive kvalitete. Dinamična izmjena rakursa, nadahnuta rješenja unutar sličice-kadra, majstorstvo u postavljanju “okružja” za željeni prizor bilo da je riječ o interijeru (čega u “”Čarobnoj svjetiljci”” ima napretek) ili scenama na otvorenom, karakterizaciju likova … sve je to postignuto na krajnje funkcionalan način. Dakako, ne treba zaboraviti ni Furtingera koji se u scenariju za epizode “Herlocka Holmesa” koristi postupkom sličnim onome Goscinnyja u “Asterixu”. Jer, ne samo da je na duhovit način revidiran jedan veliki mit, mit o detektivu Holmesu, već se (slično putovanjima Asterixa u različite zemlje i poigravanja sa stereotipima njihovih karakteristika) koristi svaka prilika za reviziju ili pak duhovito podcrtavanje inih stereotipa ili najopćenitijih mjesta poput, recimo, fame o škrtosti Škota.

Riječju, “Herlock Sholmes” i epizoda “Čarobna svjetiljka” divna su prilika za upoznavanje s bar jednom stranom stripovnog opusa jednog od najboljih domaćih majstora “devete umjetnosti”.

Zlatko Gall