уторак, 28. септембар 2021.

Deveta dimenzija: TETOVIRANI OBLACI

 


“Srpskom stripu, prečesto podređenom željama ne uvijek bistrih stranih naručilaca, nedostajala je upravo ovakva knjiga — da podsjeti da i u nama ima neke ličnosti. Ta ličnost će odumrijeti ako se ne iskažemo onakvi kakvi zaista jesmo, kako nam pokazuje ovo rijetko štivo — Tetovirani oblaci.”

Zoran Stefanović, Centar za umetnost stripa pri USUS, Beograd

“Apsolutna novina i osvježenje u domaćem strip-izdavaštvu! Nadahnuti stihovi Jovana Bratića i specifičan stil crteža Gorana Lojpura vodi nas u nedostignute svjetove jednog neobičnog literarno-grafičkog spoja slike i poezije, koji čitaoca ne ostavlja ravnodušnim. Izdanje, koje će imati svoje mjesto i izvan strip-publike.”

Goran Dujaković Feniks, strip autor

Lirska poezija je sazdana od elemenata koji se zovu lirske slike, čitajući Bratićeve stihove one su jasne i nedvosmislene, ali pogled na te lirske slike Lojpurovim očima je toliko različit od konvencionalnog, a opet, u potpunosti u skladu sa onim o čemu Jovan govori, tako da je svaka ona njihova tabla nevjerovatan doživljaj za čitaoca.

Zdravko Knežević Knez, strip autor

“Ako bih odabrao pravu riječ da opišem ovu zbirku stripovane poezije, ili zbirku poetskog stripa, ta riječ ne bi bila ova iz naslova, odnosno sklad, već jedna nešto duža i preciznija – kulminacija. Svi događaji u životima Jovana Bratića i Gorana Lojpura – djetinjstvo, rat, nastanjivanje u Nevesinju, te zbirke poezije i stripa sa jedne i kratki stripovi sa druge strane, kao i obostrano prijateljstvo i respekt koji traju decenijama – doveli su do nastanka ovog djela, i uz rizik da pretjeram, reći ću da je ovo djelo krunski vrhunac oba autora.”

Ivan Veljković, strip kritičar i scenarista

“Crtežom ovaplođena mašta vanvremenskog i vanprostornog vikinga ponikla iz poezije pjesnika – vojnika daju čitaocima mogućnost da zarone u čudesan svijet.”

Milan Mladić, strip autor

“Iako poznajem oba autora i smatram ih prijateljima, mislim da sam stopostotno objektivan kad kažem da je pred nama remek djelo devete umjetnosti. I to ne samo na balkanskim prostorima, nego i šire.”

Predrag Ikonić, strip autor

B5 format
tvrdi uvez, 72 strane
cijena je 10 KM + poštarina
http://stripovibanjaluka.blogspot.com/


Komshe predstavljaju grafičku novelu o Tesli

Tesla - čovek o kojem su svi čuli nešto ali retko ko zna kakve sve avanture je ovaj genijalni naučnik proživeo. Grafička novela - Tesla: čovek koji je definisao budućnost vam predstavlja čoveka koji je isključio struju čitavom Američkom gradu zarad svojih eksperimenata...

Pričali su nam o Teslinim postignućima, patentima, sukobu sa Edisonom i tihoj smrti u New Yorker hotelu....uvek je fokus bio na Teslinom doprinosu čovečanstvu za koji nikada nije bio pošteno nagrađen. Neko možda još i zna da je su mu omiljeni brojevi 3,6,9; neko da nije podnosio bisere, da je smatrao da su kafa, čaj, duvan i žvakaća guma opasni stimulansi ukoliko ne vežbamo umerenost...

Nisu nam pričali da je imao fazu života kada se strastveno kockao i da je zbog takvog načina života deportovan iz Maribora. Da je nakon očeve smrti napustio fakultet u Pragu. Da je sve zapravo počelo od jedne šetnje u Budimpešti.

Da je na putu za Ameriku bio opljačkan te je prvih 20$ zaradio popravkom dinamo motora u jednoj radionici. Da je sve svoje ideje mogao detaljno da vizualizuje u glavi ali nije obraćao pažnju na (proklete) ugovore. Da je zbog saradnje sa Westinghouseom izgubio milione. Da je sa Titanikom na dno okeana potonuo i Teslin investitor. Da nikada nije odustao...

A zašto su nam bitne sve te Tesline životne priče? Zato što nam je stalo da upoznate tu ljudsku stranu Nikole Tesle. Zato što čoveka čine i usponi i padovi. Zbog tog osećaja da nam je na momente dodirljiv. Običan čovek. Zato što je lepši osećaj poznavati filozofiju Teslinog života, nego broj njegovih patenata. 112 registrovanih američkih, odnosno bar 308 patenata iz 27 različitih zemalja.

***
Da bismo prikupili deo sredstava za štampu grafičke novele Tesla: čovek koji je definisao budućnost autora Danijelea Meučija, ali i da bismo došli do njegovih poštovalaca širom sveta, početkom septembra pokrenuli smo Kickstarter kampanju. Oživljene predivnom akvarel tehnikom, priče o Teslinom životu zasnivaju se na intervjuu koji je dao za Liberty Magazine 1935. godine.

Naša Kickstarter kampanja dostigla je cilj u prvih 48 sati, i možete je podržati do 7. oktobra. Cena grafičke novele u pretprodaji, odnosno na Kickstarteru, iznosi 20$. Link ka kampanji - http://kck.st/3yNXeSL

Grafička novela Tesla: čovek koji je definisao budućnost pravi je izbor za sve čitaoce koji bi voleli da upoznaju Teslu, pre svega kao čoveka, a tek onda i kao genija sa svim njegovim idejama i pronalascima koji su pomogli čovečanstvu.
Imaće preko 100 strana, a biće štampana i na srpskom i na engleskom jeziku, u mekom povezu.



Grafička novela obuhvata sledeće periode:

Mladost: Detinjstvo, školovanje, Evropa i veliki pronalazak
Početak života u USA: Edison, Vestinghaus, Rat za naizmeničnu struju, Svetski sajam u Čikagu, Nijagarini vodopadi
Kasniji život u USA: Laboratorija u Kolorado Springsu, Teslin transformator, Markoni i bežične mreže, Titanik
Starost: Poslednji dani i nasleđe

Tehnički podaci:

Format: 19 x 24 cm
Štampa: Kolor
Povez: Mek
Srpsko i englesko izdanje





 

STALKER priprema!

 


понедељак, 27. септембар 2021.

Nova Festival u Pančevu – savremeno strip stvaralaštvo


Sedmo izdanje Nova Festivala, posvećenog savremenom strip stvaralaštvu, biće održano od 5. do 15. oktobra u Galeriji Bate Mihailovića u Pančevu. Nova Festival ove godine prvi put uvodi rad strip autora i autorki sa mentorom na zadatu temu, čiji će rezultat biti predstavljen u programskog celini Comix Together, posvećenoj stvaralaštvu Josefa Bojsa.

Mentor programa Comix Together je istoričar umetnosti Stevan Vuković, koji je o Bojsovim stvaralaštvu u kontekstu ove izložbe istakao: “Mnoge autorke i autori veoma citiranih tekstova o umetnosti doba avangarde i neoavangarde bili su neodlučni u vezi sa tim kako kategorizovati Bojsov rad koji je u potpunosti upleten u kontradikcije i antinomije, ali se svakako nameće silinom umetnikove egzistencijalne investiranosti u svaki vid javnog delovanja kom se bio posvećivao. I kroz ovu radionicu su antinomije u vezi sa Bojsovim likom i delom odmah iskočile u prvi plan i o njima se dosta diskutovalo, te se i radovi učesnika mogu čitati baš iz te perspektive. Parovi antinomija, isčitanih iz Bojsovih radova i teorijskih postavki o umetnosti kojima se radovi učesnika mogu tumačiti, su: mitsko i intelektualizirano, predmet i proces, haos i forma, priroda i ljudski svet, žrtva i pobednik, pripadanje i emancipacija”.

Na radionici su učestvovali strip autori z Srbije Danilo Milošev Wostok i Zlata Vojnić Kortmiš, Dragana Kuprešanin, Iva Atoski, Marija Đeranović, Milan Simić i Vladimir Palibrk, odabranih po pozivu Saše Rakezića strip autora, Jane Adamović, strip autorke, i Monike Husar, direktorke Nova Festivala.

Danilo Milošev Wostok i Zlata Vojnić Kortmiš predstaviće rad “Umetnost i magija” u kome umesto klasičnog strip izraza koriste simbole. U ovom stripu autori su nastojali da fokus sa Jozefa Bojsa u prostoru prebace na prostor u njemu, na magijske potencijale njegovog unutrašnjeg sveta.

Eksperimentalni stripski rad “74” Dragane Kuprešanin, realizaciju klasične štampane stripovske forme prevodi u performativno iskustvo koje se odvija pred (ne)prisutnom publikom, kroz akciju aktiviranja materijalnih elemenata i njihovo narativno oblikovanje u prostoru.

Iva Atoski će se predstaviti radom “Processing Beuys”, nadrealnom biografijom koja pretpostavlja da je „čitalac” donekle upoznat sa Bojsom, a namera je da ilustruje moć intuicije i vizije umetnika čije kretanje nije bilo nasumično, već hrabro vođeno osećajem, lik i delo čoveka koji ostaje jedan od najuticajnijih umetnika XX veka.

Rad Marije Đeranović “Kako objasniti sliku mrtvom zecu” zasnovan je na istoimenom poznatom performansu Jozefa Bojsa, i predstavlja kratak strip od pet tabli. Godine 1965. Bojs je šetao kroz praznu galeriju, nežno noseći mrtvog zeca kome je mrmljao nešto što publika nije mogla da čuje. sa glavom oblepljenom zlatom i medom. Skoro dvadeset godina kasnije, Jozef Bojs je dao iscrpan intervju objašnjavajući neobjašnjivo, a autorka je u ovom radu pokušala da vizuelno prikaže bujicu Bojsovih misli.

Milan Simić će predstaviti rad “Jozef Bojs”, koji tematizuje Bojsovo učešće u propagandnim projektima Nemačke tokom vladavine nacista. U vreme Trećeg rajha od njega su neki drugi ljudi – propagandni stručnjaci – pravili laž, a posle on sam od sebe to čini, uskače na upražnjeno mesto propagandnog stručnjaka.

Rad “Kako je došlo do svega ovoga?” Vladimira Palibrka u velikoj meri se oslanja na poznate Bojsove postulate o radikalnoj hrabrosti, apsolutnom autoritetu pojedinca nad spoljnim normama, holističkim praksama (kojima se ovaj put pristupa iz queer perspektive, komparativnom metodom), i o značaju porodične i transgeneracijske energetske solidarnosti.

Nova festival organizuje Agencija KomunikArt, uz podršku Francuskog instituta, Ministarstva kulture i informisanja, Grada Pančeva, i u partnerstvu sa Kulturnim centrom Pančeva.



 

INTERVJU Aleksa Gajić: Iz Srbije može da me otera samo megavulkan

 


Strip je veliki posao, nekad traje i više godina. A ja sam trenutno u raspoloženju da se bavim kratkometražnim poslovima, koje završavam za nekoliko dana ili nedelja. Ali, vrata nisu zatvorena, i još smo mladi tako da sve možemo da očekujemo, kaže multimedijalni umetnik Aleksa Gajić za Nova.rs.

Ilustrator, reditelj i animator Aleksa Gajić jedan je od najvećih i najpopularnijih strip autora u Srbiji. Uvek radi puno različitih stvari, a sada se čeka premijera njegovog crtanog filma „Živeti u priči“ na „Balkanima“ festivalu u oktobru. Aleksa je trenutno aktuelan i kao autor čiji su radovi izloženi na Međunarodnom salonu stripa, i to na na dve izložbe: Grand prix salona 2003 – 2019 i Laureati Salona 2003 – 2019. Prva se odnosi na pobedničke radove, a druga na najznačajnije strip autore u Srbiji.

Kakav je osećaj što ćete imati svoje radove na Salonu stripa na obe izložbe?

– I ja sam za ovaj kuriozitet saznao pre neki dan. I ne znam šta je razlog. Možda to što sam ja oduvek imao kompromisan stav prema raznim stvarima, pa tako i prema strip žanrovima. Podjednako me intrigirala i komercijalna veština, a i autorsko umetnički pristup. Tako sam i ja paralelno radio na dva koloseka i na svom autorskom opusu, kao i na naručenim stripovima, uglavnom stranih izdavača. Takođe, strip autori su po svojoj prirodi introvertni i skromni. Ima tu još ljudi koji bi se mogli smestiti u grupu duplih laureata, ali pomanjkanje želje da se nametnu ili ambicije da iznedre nešto svoje dovodi do ovakvog činjeničnog stanja.

Šta trenutno radite kada je strip u pitanju? Kada možemo da očekujemo nešto novo?

– Stvari su se iskomplikovale kad sam shvatio da mi najviše odgovara da se bavim raznim stvarima iz polja vizuelne umetnosti: ilustracijom, dizajnom, animacijom, čak i vajarstvom. Sve je to dovelo do toga da za neobavezan deo programa ostaje sve manje vremena. Ipak, lagano slažem svoju novu knjigu ilustracija, pošalica i stripova, pod nazivom „Gornja knjiga, donja knjiga“. Inače nastavak „Leve knjige desne knjige“. Takođe sve više razmišljam o izdanju svojih strip objekata, kojih se u međuvremenu prilično nakupilo. Ali kako, koliko, s kim … Još se kuva.


Vaš crtani film „Živeti u priči“ se pojavljuje u oktobru na Balkanimi festivalu animiranog filma? Možemo li da saznamo nešto o njemu?

– Tako je. Premijera je planirana za Balkanima festival. Avaj, cela situacija je takva da ko zna šta će biti. Film je napravljen sredstvima dodeljenim na konkursu filmskog centra, i radio sam ga oko godinu dana u produkciji Vorki tima. U pitanju je sladak 12-minutni film, koji će, nadam se da nasmeje publiku, jer tako je zamišljen. Tihomir Stanić je u glavnoj ulozi, i maestralno je odglumio ulogu pisca u kreativnom nadahnuću. Film će potom imati neku svoju festivalsku turnejicu, a onda će biti postavljen i na internet da ga ljudi gledaju.

Da li možemo da očekujemo novi dugometražni film i kako ste zadovoljni kako je prošao prethodni „Technotise“?

– Tužna je i već stara priča o mom zaglavljenom projektu nastavka filma “Edit i ja“. Na žalost, ništa se bitnije nije desilo po tom pitanju do danas. Ali to pitanje i dalje lebdi, i ja se nadam nekoj neočekivanoj sili. Sve to naravno ne bih radio da nisam bio zadovoljan postignućem prethodnog filma. Nije to zapravo, ništa posebno, ali u okviru našeg malog kruga ljubitelja fantastike skroz je lepo prošao. Čak je dobio i svoje englesko i nemačko izdanje, kao i prikazivanja na stranim festivalima i televizijama.


Kako je došlo do saradnje sa Dejanom Stoiljkovićem, šta ste sve zajedno radili i kako se dogovarate?

– Dejana već dugo poznajem i više smo stvari radili zajedno. Saradnja sa Deksom je pesma. On samo kaže: “Evo genije, to ti je tekst, ti ćeš već znati šta i kako treba.“ I ja se onda uvek ekstra potrudim, kad mi pisac da odrešene ruke, valjda da bih opravdao ukazano poverenje. I stvarno, table koje sam uradio za prvi deo „Dugih noći i crnih zastava“, smatram za jedan od svojih najboljih stripova.

Radili ste nedavno knjigu sa Acom Seltikom iz „Ortodoks Keltsa“, o čemu se radi?

– Aca već neko vreme vodi rubriku na radiju koja se bavi porodičnim pesmama, odnosno pesmama koje su posvećene nekom članu porodice: majci, bratu, sinu, zetu itd. Kako se tih priloga nakupilo, Aca je rešio da nekako i publikuje te svoje priče o pesmama. Posle je pomislio, kako bi bilo lepo da se tu nađe i neka ilustracija, i eto i mene u priči.

Da li je i dalje u Francuskoj strip važan i da li i dalje sarađujete sa Francuzima?

– Da i ne. Svakako da je još uvek važan, francusko tržište je ogromno i posle nekoliko godina stagnacije, čujem da se tiraži vraćaju na nekadašnje vrednosti. Ipak, mene nema. Strip je velik posao, nekad traje i više godina. A ja sam trenutno u raspoloženju da se bavim kratkometražnim poslovima, koje završavam za nekoliko dana ili nedelja. Ali, vrata nisu zatvorena, i još smo mladi tako da sve možemo da očekujemo.

Gde je strip danas u svetu, šta su nove tendencije?

– Polako se menjaju stvari, svi bitni igrači su i dalje tu. Produkcija je ogromna, ali izdavači se uglavnom okreću sigurnim naslovima, i reciklažom starih hitova. A koliko vidim, ista stvar je i u filmu, muzici itd… Mnogo je malih nezavisnih izdavača koji prave dobre stvari, tako da veliki ne smeju više da rizikuju sa drugačijim izdanjima, već prodaju unapred potvrđene brendove. Možda i najveća novost u svom tom obilju jesu meme stripovi i veb komiks. Vrlo kratki, smešni i ponekad poučni. Bez ikakvog posebnog crteža, uglavnom se oslanjaju na sam sadržaj.

Ko su vaši najveći uzori kada je strip u pitanju?

– To me često pitaju, i često nemam odgovor. Moja lista omiljenih se menja svaki čas, kako sam raspoložen. A ima tu svega, gledao sam stvarno najrazličitije stvari stalno. I sad sam npr. navučen na Pinterest, za sat vremena skrolovanja vidim barem pedeset stvari od kojih padnem u nesvest. Sve su to neka za mene nova imena novi ljudi sa svih strana sveta. Zaboravljam stare, pravim prostor za nove, pa ponovo otkrivam stare itd.

Jednom ste pre desetak godina izjavili da vam ovakav Beograd sasvim odgovara, da li i dalje to mislite?

– I dalje tako mislim. Mada taj moj stav često nervira drugare, oni misle da mi je dobro zato što živim u svom mehuru, u koji primam samo drage i kreativne ljude, nemam finansijskih problema, i ne pratim domaću politiku. Pomalo pratim stranu politiku, tek da se još više uverim u to kako budale nisu samo srpski izum, već ih ima svuda raznih vrsta. A činjenica je i da sam pustio korenje ovde u mom Zemunu. Trebalo bi baš neki kapitalan problem da se desi pa da odem… Recimo mega vulkan.

Kakve vas teme privlače u poslednje vreme?

– Kad sam nervozan, gledam video klipove o sastavljanju maketa. Ali uglavnom tehnologija, umetnost i nauka. Ložim se na trku u svemiru, Boston dinamics, deep fake, Elona Maska, 3D printanje organa, novi izvori energije, super jahte, super automobili, street art, arheologija, AR, VR, AI itd …. I naravno, otkud mi ovde i čemu služimo?

Autor:Bratislav Nikolić
Tekst i fotografije preuzete sa sajta https://nova.rs/kultura/intervju-aleksa-gajic-iz-srbije-moze-da-me-otera-samo-megavulkan/




Program manifestacije DANI STANISLAVA LEMA


Povodom obeležavanja 100 godina od rođenja Stanislava Lema, u Svečanoj sali Gradske opštine Vračar u subotu i nedelju 2. i 3. oktobra 2021. održaće se manifestacija „Dani Stanislava Lema“.

Manifestaciju posvećenu velikanu naučne fantastike, filozofu i futurologu organizuju sajt za promociju fantastične književnosti Art-Anima.com i Astronomska opservatorija u Beogradu, kroz saradnju koja na simboličan način prikazuje važnost i domete literarne i filozofske zaostavštine Stanislava Lema, kako u domenu književne fantastike, tako i u domenu nauke i filozofije.

Posetioci manifestacije moći će da čuju svedočenje najprevođenijeg savremenog srpskog pisca Zorana Živkovića – koji je ujedno i autor jedne od najobimnijih enciklopedija naučne fantastike s kraja XX veka u svetskim okvirima – o njegovom gostovanju u Krakovu kod Stanislava Lema početkom 70-ih godina i intervjua koji je tom prilikom uradio sa poljskim piscem.

Posetioci će moći da isprate i predavanja prof. dr Milana Ćirkovića o načinima prikazivanja vanzemaljskog života i razuma u proznom opusu poljskog velikana, kao i predavanje Gorana Milovanovića o psihološkim i kognitivnim aspektima Lemove filozofije.

Tribinski deo programa činiće dva događaja. Pored tribine o liku i delu Stanislava Lema, na kojoj će učešće uzeti promoteri nauke i izvrsni poznavaoci naučnofantastične književnosti dr Srđa Janković i Slobodan Bubnjević, tokom „Dana Stanislava Lema“ biće organizovana i tribina o najpoznatijem Lemovom romanu „Solaris“ i njegovoj ekranizaciji iz 1972. godine u režiji Andreja Tarkovskog. Tribina o po mnogima najznačajnijem naučnofantastičnom filmu ikada snimljenom, govoriće pisac Jovan Ristić i dramaturg Mihajlo Vitezović, a biće upriličena i projekcija pomenutog filmskog ostvarenja.

Kao poseban događaj na manifestaciji „Dani Stanislava Lema“, biće organizovano uručenje nagrade „Stanislav Lem“ za doprinos popularizaciji fantastike u književnosti koju dodeljuje izdavačka kuća „Solaris“ iz Novog Sada. Nagrada će biti dodeljena piscu Goranu Skrobonji. Uručenju će prisustvovati i o laureatu i nagradi govoriti: prof dr. Sava Damjanov, pisac i akademik Goran Petrović i direktorka IKC „Solaris“ Brankica Đukić. Nagradu „Stanislav Lem“ podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Manifestacija „Dani Stanislava Lema“ organizuje se u sklopu „Dana evropske baštine 2021“. Podržana je od strane Ambasade Republike Poljske, a na otvaranju će se prisutnima obratiti ambasador Republike Poljske u Srbiji, Njegova ekselencija gospodin Rafal Perl.

Ulaz je slobodan.


 

Dylan Dog Ludens #187 - Remington House

 


Scenario: Barbato
Crtež: Gerasi

Broj originala 360.


Maxi Tex #22

  Scenario: Nizzi Claudio Crtež: Alessandrini Giancarlo Naslovnica: Villa Claudio