петак, 26. април 2019.

Zlatno doba #24: Aladin i čarobna lampa




Poštovani čitaoci,
novi broj revije «Zlatno doba» donosi još jedan strip Konstantina Kuznjecova iz jednog od njegovih najvažnijih serijala - Priča iz 1001 noći.

Posle velikog uspeha koji je postigao sa stripom «Sindbad moreplovac» ovjavljenim nekoliko meseci ranije, Kuznjecov je kao drugu priču iz čuvene zbirke odabrao Aladina i čarobnu lampu. Prva tabla ovog stripa objavljena je u 246. broju lista Mika Miš 14. oktobra 1938, a okončan je 23. decembra iste godine u 266. broju lista. I ovaj naslov je u startu dobio prestižan tretman u listu Mika Miš i objavljivan je na srednjim stranama koje su bile rezervisane za najvažnije adute uredništva. Posle pet duplerica povećanog formata, Aladin napušta srednje strane lista i Kuznjecov menja format table. Kao i do sada, odlučili smo da u našoj reviji objavimo ovaj biser srpskog stripa u originalnom obliku, kako je premijerno predstavljen čitaocima te daleke 1938. godine.

Srdačan pozdrav,
Uredništvo. 

Džordž R. R. Martin: „Da serija doslovce prati radnju iz knjiga trebalo bi nam najmanje još pet sezona“




Džordž R. R. Martin je potvrdio da će se kraj serijala „Pesma leda i vatre“ razlikovati od završnice koja nas očekuje u HBO-ovoj adaptaciji ovog dela.

U tekstu iz Rolling stone magazina, posvećenom „Igri prestola“, Martin je pričao o tome kako su glavni producenti serije Dejvid Beniof i D. B. Vajs morali samostalno da grade priču nakon što je serija iskoristila sav materijal iz knjiga.

„Tako sporo pišem ove knjige“, kaže Martin. „Završetak serije će pratiti radnju koju sam im izložio pre pet, šest godina, ali možda će biti i nekih izmena, i mnogo toga će biti dodato.“

Martin je sugerisao da će kraj biti sličan onome što je zamislio za finalnu knjigu svoje sage „San o proleću“, ipak kao što je i do sada bio slučaj biće značajnih razlika. Napomenuo je da je to zato što seriji nedostaju mnogi likovi iz knjiga koji utiču na završetak priče.

Obožavaoci su naravno ljuti što Martinu treba toliko vremena da završi šestu knjigu, ali i on je nezadovoljan što je još nije priveo kraju.  Da bi se fokusirao na pisanje, odbio je da snimi kameo za finalnu sezonu.

Tokom intervjua za „60 minuta“, rekao je „Da serija doslovce prati radnju iz knjiga trebalo bi nam najmanje još pet sezona ne bi li snimili događaje koji će se desiti u ’Vetrovima zime’ i ’Snu o proleću’.“

Zahvaljujući brojnim sastancima u Martinovoj kući u Santa Feu, suštinu su uspeli da sažmu u osmu sezonu, ali razlika će biti, „Nemoguće je preneti sve detalje iz knjiga na televizijsku seriju.“

Našalio se da će se na internetu verovatno voditi rasprave o tome koji kraj je bolji.

Izvor: ign.com
Prevod: Aleksandar Mandić
Foto: Gage Skidmore / CC BY-SA 3.0 / Wikimedia commons
Tekst i fotografije preuzete sa sajta laguna.rs
https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-dzordz-r-r-martin-da-serija-doslovce-prati-radnju-iz-knj-unos-11957.html

BOSONA #8 PLOVI ŠIROM REGIJE!






(VČ) Obojeni program #33 - Marti Misterija




autor lika: Alfredo KASTELI

naslovna strana: Lučo FILIPUČI

KAD SE SVETOVI SUDARE

tekst: MISTERIJANCI* i Alesandro MAJNARDI
crtež: Valerio ĐANĐORDANO i Karlo VELARDI
boja: Eliza SGVANKI
         Danijele RUDONI

izdavač: Veseli četvrtak, Beograd
glavni urednik: Dušan MLADENOVIĆ
prevod: Aleksandra MILOVANOVIĆ
lektura: Snežana GLIGORIJEVIĆ
redakcija: Darko ĐOKIĆ, Kristijan RELIĆ, Igor MALOVIĆ, Aleksandar MIĆIĆ
grafička oprema: Lazar DIMITRIJEVIĆ    

*„Misterijanci” je zajednički pseudonim za scenariste Andreu Artuzija, Dijega Kajelija, Đovanija Gvaldonija, Iva Lombarda, Enrika Lotija i Andreu Voljina, koji su dali svoj doprinos radeći grupno na tekstovima za sve epizode iz ove edicije.

broj originala: 5
naslov originala: QUANDO I MONDI SI SCONTRANO





(VČ) Marti Misterija #49 - Stanovnici podzemlja




autor lika: Alfredo KASTELI
tekst: Paolo MORALES
crtež: Roberto KARDINALE & Alfredo ORLANDI
naslovna strana: Đankarlo ALESANDRINI

glavni urednik: Dušan MLADENOVIĆ
prevod: Aleksandra MILOVANOVIĆ
lektura: Snežana GLIGORIJEVIĆ
redakcija: Darko ĐOKIĆ, Aleksandar MIĆIĆ, Igor MALOVIĆ, Kristijan RELIĆ
layout edicije: Vuk POPADIĆ

broj originala: 327
naslov originala: Gli abitatori del sottosuolo


среда, 24. април 2019.

HNK HAJDUK DOBIO SVOJ PRVI POVIJESNI STRIP!




Kolone Splićana se slijevaju prema Starom placu, oliti -”Kraljevoj njivi”...

“Naše Jedinstvo! Naše Jedinstvo! Novi broj. Samo 10 para!”

“... Daj mali meni jedne!”

“Uvik nike visti, ovi put fuzbalske!”

“Požuri!Zakasnit ćemo!”

“... Dida Duje, znaš, fuzbal, to ti je nova vrsta igre s balunon!”...

Praška škola

E, sad! Ako ste pomislili da čitate kakav mali odlomak iz kakvog teksta velikog Miljenka Smoje, prevarili ste se iako vas intuicija i nije grubo zeznula. Barem u vidu glavnog lika. Ili, idemo ovako, ukoliko je neki sportski kolektiv sinonim nekom zemljopisnom području onda je to bez sumnje Hajduk za Dalmaciju - bili mi simpatizeri ili ne Majstora s mora. Kluba službeno utemeljenoga aktom Carskog namjesništva - pazite sada, odrednica nam nije nebitna - u Zadru, na temelju Pravilnika društva dostavljena 13.2. 1911., u današnjoj Providurovoj palači - pod rednim brojem VIII.-534. dobio ga je ing. Lucijano Stella.

Prve službene registracije zabilježene su u drugom svesku "Katastra društava u Dalmaciji bivšeg Namjesništva” pod austrijskom upravom, na stranici pod brojem 762. Katalog je nastao početkom 20-ih godina prošlog stoljeća i čuva se u zadarskom Državnom arhivu kao dio fonda bivšeg Jugoslavenskog konzulata. Povijest je odavna poznata - što iz Velog Mista, bilo iz tiskanih biografskih podataka.

U praškoj pivnici "U Fleku" - netom nakon utakmice Šparte i Slavije - osnivači su bili splitski studenti s Praškog sveučilišta: Fabijan Kaliterna, Ivan Šakić, Vjekoslav Ivanišević i L. Stella, a ime klubu je dao profesor Josip Barač, koji je navodno nakon ulaska osnivača kluba u njegov kabinet kako bi se pronašao naziv ekipi - predlagali su se Mosor, Uskok, Velebit, Marjan i Borac - uskliknuo legendarnih 10 riječi, tada prilično provokativnih AU vlastima: "Nek’ se zove Hajduk, upali ste unutra poput pravih hajduka"!

U analima ostaje upisano 18 državnih prvenstava i 15 kupova, a najveći europski uspjesi su mu tri četvrtfinala Lige -Kupa prvaka i po 1 polufinale Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova. Klub ima veliku navijačku bazu širom Hrvatske, ali izrazito snažan dijapazon na priobalju i otocima. Pa tako i - naravno - u Zadru, gradu s kojim bi “Bile” osim “rodnog lista” i “armije pristaša” uskoro trebala vezivati i još jedna poveznica. Hajduku su u blizu 11 desetljeća posvećena brojna umjetnička djela. Preko stotinu navijačkih himni, među rijetkima na planetu ima i svoju operetu "Kraljica lopte" Ive Tijardovića, tu su i niz monografija, albumi karikatura, čak i humoristična priča "Bile zvizde (ili, kako bi dobro bilo da je bilo...)" Jasmina Brajlovića, uz ilustracije Tonča Keruma, a upravo se privode koncu pregovori Poljuda i vrsnog strip crtača o dobivanju - prvog stripa o “ditetu puka”. U kompletnom autorskom produktu jednog - Zadranina!

“Povijest Hajduka u stripu, možemo i tako to nazvati, stvaran je brižno i polako, tijekom dvije godine marljivog rada, pisanja scenarija i crtanja, uz odricanja od opuštanja, šetnje u prirodi, odmaranja, do kupanja u moru ljeti, patio je obiteljski život, apropo stripa koji još nije donio ni kune, ali što ne znači da neće, a samu ideju držim u glavi nekih 20 godina! Naravno da strip dogovaram s klubom, za sada nemam pojma hoće li uopće bit isplativ kao projekt, budući da sve ovisi o prodaji koja ide na postotak. Nije mi trenutno plaćen nikakav trošak materijala, ni honorar. Morao bi ići u direktnu prodaju pa ću vidjeti, očekivanja često znaju bit razočaravajuća pa sam stoga oprezan u izjavama!” - otkriva primjenjeni umjetnik, u Zadru poznati slikar i grafičar, grafički i web dizajner, ilustrator, karikaturist i strip crtač Julije Jelaska. Priča:

“Strip sam stvorio na nagovor Krunoslava Slava Bobića i Lea Lendića, u veljači 2017. Kako je dotični Lendić izrazio želju da me upozna, doputovao je iz Splita u Zadar. Doveo je i suprugu na neke preglede, pa je želio upoznati kolegu fotografa, u uru dvi slobodnog vrimena, kojeg je dotad znao samo s facebooka. Tad smo se u razgovoru dotakli teme crtanja stripa. U mojoj glavi ranije se stvorio nacrtan cijeli koncept, koliko stranica i koji stil crtanja sve sam bistro vidio u mislima. Ima sam kompletnu viziju, to mi se rijetko dogodi, ali onda znam kaka će se to zbilja i ostvariti, i to je stvarno istina. Doduše, s Marketingom HNK Hajduk sam u pregovorima, pa kad i ako se definitivno dogovorimo, strip ima otvoren put u prodaju, u dva izdanja, kao tiskano i web knjiga. Eto, copyright je u potpunosti odradio Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva ogranak Zadar. Pritom mi je strip zaštitio UDK brojem, ISBN brojem i CIP katalogizacijom u računalnom obliku, registriran pod "Bibliotekom Donat" - ekskluzivno otkriva svestrani likovnjak koji je objavljivao u 40-ak novinskih časopisa, magazina, dnevnih listova i mjesečnih biltena, periodika, kao i raznim internetskim izdanjima.

Nalazi se među prva četiri HR autora koji se bave digitalnim stripom (Jelaska, Barinić, Listeš, Talijančić) australskog Cloud 9 Comicsa. Hajdučko srce ili Prvi balun u Splitu, imena su stripa, konkretno prve epizode strip albuma koji bi - prema zamisli Julija - trebao objedinjavati 14 strip nastavaka.

“Prva epizoda prati razdoblje utemeljenja, od 1910. do 1914. Na 44 stranice, to bi ukratko bila Praška škola, znači studiranje osnivača Hajduka, zatim splitski period, prve igre, prve odore, prva garnitura dresa, i najvažnije da bi se mogli natjecati u raznoraznim natjecanjima ti je bila i prva registracija, zadarska. I scenarij i crteži unutra su 100 posto moji, a priča je apsolutno biografska. Edvin Botica Dragičević i Nikola Listeš, profesori likovnog Zdravko Cota i još njih par, vidjeli su strip i pohvalili izvedbu, a strip nisam slao nikome u Zagreb, jer je ovo u neku ruku ipak - dalmatinski strip, purgeri to ne bi objavili, a ni komentirali, haha. Uglavnom, strip o Hajduku, ako izađe i bude prodavan, uzdići će me profesionalno - na razinu na kojemu ću biti "primus inter pares!", u rangu s najvećima iz strip branše, ako ne po zaradi, barem u profesionalnom ugledu, no ne trčim pred rudo, bit će što Bog da” - iskreno naglašava Julije Jelaska (50) koji je u Narodnom listu daleke 1988. bio honorarni ilustrator, na mjesečnoj plaći, crtao po potrebi, ilustracije, reklame, karikature i naravno više stripova. Primijenjeni umjetnik vrlo uspješno se bavi i fotografijom, kao i pisanjem poezije, proze, kraćih pripovijetki, ali i novinskih članaka. Ima i uredničkih iskustva kao Art direktor u počecima Zadarskog lista.

Mali princ i Rembrandt

“Rodio sam se u Zadru, odrastao i djetinjstvo proveo u Benkovcu, pa u rodnom gradu na Relji i Stanovima, i Splitu gdje su mi bili zaposleni roditelji. Škola za primijenjenu Umjetnost i dizajn u Splitu, dosta je uticala na moj rad tako da sam prve honorare kao 19-godišnjak zaradio crtajući za "Omladinsku iskru" iz Splita i "Narodni list" iz Zadra. Odmah nakon škole nastavio sam raditi u novinama. Došao sam u "Narodni" gdje me primio urednik Danijel Vučenović - Dane i gdje objavljujem, istodobno uspio sam probiti led u svijetu stripa i pojaviti se iste godine na prestižnom Vinkovačkom salonu stripa među profesionalcima. Otad je prošlo 30.godina. Danas sam oženjen, imam suprugu Silviju, i sina Marka koji je naslijedio crtački talent, sad su mu prioriteti škola i hobi dakako nogometna lopta” - otkriva nam. Zašto ne Split, nego - Zadar?

“Bolje biti prvi u selu - nego zadnji u gradu! Gle, ovako, slušaj me dobro: u Zadru sam se rodio, u Zadru školovao, za Zadar sam se borio, i to je moj grad. Ja ga osjećam dušom i tijelom. Za Zadar sam, kao jedan između 45 najistaknutijih slikara grada, u ratu, sudjelovao u organizaciji raznih humanitarnih aukcija slika, sa svojim mnogobrojnim radovima. Naglo sam osiromašio, ostao bez mnogobrojnih likovnih djela, ali nije mi bilo žao stvarati za potrebite, bolesne, djecu ranjenika, ratnih invalida, za razne bolničke aparate, izgradnju škola, porušenih crkava. Da ne nabrajam, od Zaklade Sv.Krševana, Aukcija Galerije Hea, Crkvenih aukcija PROVITE, HKD Napretka -Zadar, do postratnih donacija slika za školu Voštarnica, potrebitu djecu s down sindromom, kasnije je to postala i tradicionalna - likovna kolonija” - kazuje autor koji se crtanjem bavi aktivno od svoje šeste godine života, dakle 44 godine već crta i slika - stvara.

“I to na moju sreću uvijek vrlo uspješno i vrlo zapaženo. Kao primijenjeni umjetnik imao sam 16 samostalnih izložbi slika grafika, grafičkog dizajna, ilustracija, stripa i oko 300 izložbi skupnih autora. Iz polja karikatura i fotografije imam i nagrada. Prve radove objavio sam u časopisu “MI" u kojem sam bio i urednik i ilustrator, kao učenik 8d. razreda u školskoj godini 1982./1983. a Blaga Miše je bila profesorica likovnoga.Taj list, bio mi je "odskočna daska", kao i pismeno školsko priznanje za rad u likovnoj grupi, za upis u srednju umjetničku školu, a tamo srećem moju generaciju: Zlatana Stipišića, Edvina Dragičevića, Sandru Grenc, Silvanu Skopljanac, Antu Radića, Antu Strinića, Peru Stojana, Nikolu Franića i druge, danas profesionalce u svojoj struci. U srednju umjetničku tad je išao i današnji gradonačelnik Splita, Andro Krstulović koji je uz fotografiju, naporno i trenirao veslanje u "Gusara" - prisjeća se Jelaska.

Još u osnovnoj školi radovi su Juliju završavali na "školskom panou" gdje su ih svi gledali i divili se, a njemu su postali dosadni iste sekunde kad bi ih nacrtao. Talent i sklonost portretiranju otkrila je u 6.razredu prof.likovnog Alijeta Monas - Plejić, izuzetna likovna pedagogica, koja je đacima usadila ljubav za stvaranjem crtanjem i slikanjem u prirodi, napose i za "Malim Princom", inspirativnoj slikovnici pilota.

“Ubacila me u likovnu grupu subotom i tu sam - proslikao. Najdraži slikari bili su mi Rembrandt, Rubens i Renoir. Uz uvijek fascinantnog Edgara Degasa i neizbježnog Pabla Picassa, čiji sam životopis morao napamet nabiflati.Nisam ga nikad skroz razumio, po poimanju vremena i umjetnosti draži mi je bio Salvador Dali. A negdje u 12. godini, nakon dječjih slikovnica Walt Disneya i drugih, srce mi je osvojio crno bijeli strip, taj cijeli svijet mašte u koji sam mogao pobjeći kad god zaželim. Fantazija nevjerojatno detaljno i precizno crtanih stripova. Tada su samo velemajstori stripa smjeli objavljivati. Nekako, sve se srozalo na dno dna pojavom strip magazina "Patak", koji je uz rijetke talente objavljivao dosta šunda i loših stripova. Iako, strip sam zavolio, čitao i crtam doslovno od malih nogu do danas. Najdraži mi je bio Zagor, ostali su došli iza” - otkriva.

Prvi objavljeni stripovi izašli su mu u "Omladinskoj iskri” iz Splita, novosadskom "Mini strip zabavniku” i “Narodnom listu” iz Zadra. Prvi strip zvao se Sanjarenja (31.12.1988. u Novogodišnjem broju NL-a). Uslijedili su strip serijali (stripovi u nastavcima): Vekenegin bodež u 12. nastavaka, Povijest Poluotoka u 16 i Čudotvorne moći sv. Stošije u 12 nastavaka.
"Da. To posljednje u Zadarskom listu, 1994.- 1996., uz moj posao Art Direktora novine, supervizija izrade novine u "Slobodnoj Dalmaciji”, gdje sam putovao uz Nedjeljka Jusupa gl.i odg.urednika i Petra Tadića fotoreportera i vozača crvenog fiat punta!Tamo smo često sretali i Predraga Opačića, koji je grafički slagao nacrte layouta Narodnog lista. U 2000. na 2001. u ZD Regionalu strip Kapetanove priče idu u 16 nastavaka. Nakon toga, 2007., 2008. i 2009. dolaze Izložbe stripova u ACME Clubu (MZ Poluotok), Galeriji Doma na žalu i OŠ Valentin Klarin, Strip pod maskom 2012. - Preške maškare u Preku, a na festivalima stripa pojavio sam se svojim radovima na Vinkovačkom saloonu stripa 1988. i 10 godina kasnije u Zagrebu u sklopu 1. Crtani romani showa. Na Mafest sam poslao rad za Marvel i odradio probne table Thora za Chebullskoga. Nažalost, tada je tamo bila izmjena urednika. Zadnji je bio neki Latinoamerikanac. Odbio sam crtanje zbog loših scenarija.Nisam želio kreirati nešto loše, a crtati po želji tamo to ne ide, imaju vlastita pravila za sve i prolaziš samo ako si kompatibilan” - nabraja nam.

Tema i - elan

Ljubav prema stripu je, ističe, zarazna. Pun elana, životne stvaralačke energije, konstatira:

“Konstantno nešto crtkaram, slikam. Teme su čudo, rađaju se kao ideja u glavi, pa razradim skice olovkom. I tek onda crtam. Osim regularnih, crtam i dokumentarne ili biografske stripove, recimo takvi su stripovi o Miši Kovaču, Kreši Ćosiću, Gibonniju, Z. Jelenkoviću, pa sada najnoviji, sportski strip o povijesti Hajduka. Upravo treba izaći 40 godina kako aktivno crtam stripove, a nisam se nažalost financijski tu probio zbog zatvorenih krugova laži i obmana. Stoga radim neki drugi posao i molim Boga da jednom i ja uspijem, kod tolikog truda!”...

MRAMORNA PLOČA I PROVIDUROVA PALAČA

Prođu li uspješno pregovori s Marketing službom kluba, možda već u 2019. bi se mogao pojaviti prvi strip o Bilima "Hajdučko srce - Prvi balun u Splitu" karizmatičnog zadarskog autora koji je obradio prve četiri godine povjesnice (1910.-1914.). Kako to lijepo sažimlje HR-Radio Split, cilj je prikazati dugu tradiciju voljenog kluba, njegov začetak u Pragu, osnivanje pod padinama Marjana, konačno i registraciju u Kraljevskom carskom namjesništvu 13.2. 1911. s potpisom providura Nikole Nardellija. U spomen na taj događaj, inače, Društvo prijatelja Hajduka iz Zadra namjerava postaviti mramornu ploču na Providurovoj palači. Na 44 crnobijele table u tri dijela strip je crtan prema dokumentarnim fotografijama, spominje prve češke trenere (koji su usput klub trenirali prvih 11 godina), uoči početka Prvog svjetskog rata, kada neki igrači odlaze na bojišta, a priča o Majstoru s mora imala bi ukupno 14 nastavaka. “Dijalozi su dijelom na čakavici, na splitskom dijalektu, za koji ću se pobrinuti da bude i pravilno lektoriran, kako ne bi s toga stanovišta bilo nikakvih problema. Nakana mi je predstaviti u stripu povijest kluba, a želja da se obnovi nogometna snaga navijača,Torcide, da bude što jača, bolja i veća. I naravno da klub donosi one prave rezultate, da se klubu vrati jedna duhovna snaga. Da se jednostavno na svoje pravo mjesto vrati duša kluba, duša Hajduka” - tvrdi Jelaska.

NEVERA NAD KORNATIMA

Čitav je niz Julijevih uradaka. Izdvaja:

"Teško je tu bilo što izvlačiti, posebno stripovi na neki način su moja djeca. Možda tek da nadopunim 2007.nacrtao sam strip u boji Nevera nad Kornatima. Radnja: Par djece brodom ide na Kornate, sami, neiskusni, nisu primijetili veliku neveru, koja ih potapa, ali ih srećom spašava svjetioničar.... Onda i 2008.nacrtao sam Tajnu ljubičaste alge, oba su iste godine izlagani, u Galeriji "Na žalu", u Domu kulture Preko, zatim u OŠ Valentin Klarin u Preku, i 2009.u Internet klubu ACME unutar MZ Poluotok, Zadar!".

UMJETNIK, KREACIJA I NAGRADA

Radišni autor nije samo odličan strip-crtač, nego i sjajan grafičar.

"Iako sam primijenjeni umjetnik i iznimno vješt grafički dizajner, i imam znanja prijelome novina, časopisa, magazina i brošura, radim u najnovijim programima za obradu slike i ilustracije nitko me ne zove nešto odraditi! Ili ljudi ne znaju, ili se boje da sam preskup jer sam poznat! Meni nije problem prezentirati svoje znanje i umijeće, preko 16 godina radim skoro svakodnevno u photoshopu (CC 2019) obradu fotografija, Illustratoru (CC 2019), grafički dizajn & ilustracije, kao i Indesignu (CC 2019), u kojemu obavljam prijelom tiskovina" - tvdi Julije Jelaska koji se bavi intezivno i fotografijom, a koliko dobro potvrda su i nagrade, poput Srebrne plakete, na 15.Međunarodnoj izložbi "Otok i more" u Kukljici. Snima Nikonom i Pentaxom, a njegove fotografije na amaterskom i profesionalnom "Google Maps" imaju preko 4.500.000 pogleda!...


Autor: Pero Livajić
Tekst i fotografija preuzeti sa sajta narodni-list.hr

Film: Masters of the Universe – odložen za 2020. godinu




Snimanje novog filma „Master of the Universe“ trebalo je da počne u julu u Pragu, a pod okriljem kompanije Sony, koja se, još od kada je otkupila sva prava 2009. godine, trudi da film vrati na velika platna. Projekat je tokom godina doživeo brojne transformacije, i promenio nekoliko priča i reditelja, a sada se suočava sa još jednim odlaganjem, pa može da se očekuje tek 2020. godine.

Novi scenario napisali su Matt Holloway i Art Marcum, koji stoje iza filmova „Iron Man“ i „Man in Black“, pa sudbina novog „Masters of the Universe“ filma izgleda mnogo izvesnija nego ranije. Uprkos tome, prvobitni rok po kojem je u bioskope trebalo da stigne u decembru 2019. već neko vreme ne izgleda moguće, a posebno od kada je početak snimanja pomeren za nekoliko meseci.

Tako se očekuje da film u bioskope stigne tek na leto 2020, a verovatno u junu ili avgustu, budući da Sony do sada nije najavio ni jedan film za taj period. Očekuje se da novi He-Man bude kvalitetniji od prethodnika, a zbog toga što iza scenarija stoje ljudi koji su već uspešni na tom polju, što važi i za ostale filmske radnike koji će učestvovati u procesu.


Izvor: PC Press
Tekst i fotografije preuzete sa sajta itresenja.com
https://www.itresenja.com/games-and-movies/film-masters-of-the-universe-odlozen-za-2020-godinu/618315358/

Maxi Tex #22

  Scenario: Nizzi Claudio Crtež: Alessandrini Giancarlo Naslovnica: Villa Claudio