Mebijus ili ingeniozne vizije budućnosti

“Metalne hronike - Haos” i “The Long  Tomorrow - Slepa citadela” Mebijusa; izdavač “Čarobna knjiga” 2021.

Agilna “Čarobna knjiga” obradovala je brojne stripoljupce sa čak dva albuma legendarnog Mebijusa: “Metalne hronike - Haos” i “The Long Tomorrow - Slepa citadela”, upravo objavljena u biblioteci “Stari kontinent” u tvrdom povezu i punom koloru. U svetovima naučne fantastike, stripa, ilustracija i filma ime Mebijusa  (iliti Žana Žiroa, 1938-2012) sinonim je za čistu, nepatvorenu ingenioznost. Sve vezano za njega čudesno je i fascinantno, počev od egzotične biografije do gotovo šizofrene podele (ali i spoja) na Žiroa, crtača (kasnije i scenariste) kultnog vestern stripa “Bluberi”, i subverzivno razbarušenog Mebijusa, dve različite a autoritativne pojave koje su, svaka na svojoj “teritoriji”, stvorile relevantan i nezaobilazan opus koji je etalon kvaliteta kako za čitaoca tako i stvaraoce. Samostalno ili u saradnji sa drugim autorima, među kojima je, opet, najpoznatiji i najznačajniji Alehandro Žodorovski, Mebijus je uspeo da stvori/iscrta nadahnuti, inventivni vizuelni portret/profil budućnosti koji se raširio u sve horizonte popularne kulture s kraja XX veka i u prvim decenijama XXI veka i, u svesti nekoliko generacija, postao model za “lik stvari koje će doći”. Svaka analiza naučnofantastičnih stripova i filmova, ilustracija i reklamnih plakata iz ovog perioda uverljivo će dokazati navedene teze. Mebijusova verzija budućnosti prepuna je čudesne tehnologije (u skladu sa Klarkovim zakonom po kome se razvijena tehnologija ne razlikuje od magije) ali i slobodne, čiste i nedirnute prirode, mračnih tonova kao i vilinske lepote, mnogo haotičnosti i još više infantilnosti. Prepoznatljivi su njegovi impozantni svemirski brodovi kao i ogromni gradovi na bezbroj nivoa, njegovi astronauti hodaju pored božanstva i pretećih ili bezazlenih alijena, ljudske kreature uokolo šetkaju sa smešnim kapama i šeširima. Trivijalno i ezoterično, svakodnevno i krucijalno mešaju se jednako uspešno kao i sofisticirane filozofske aluzije sa gegovima. Pogled na bilo koji Mebijusov samostalni crtež ili kvadrat neke strip table otkriva njegov unikatni osećaj za sliku, za kompoziciju, celinu i detalj. Sve pomenuto vidljivo je u drugom tomu Mebijusovih radova, naslovljenom sa “Metalne hronike - Haos”, koji sadrži mnoštvo samostalnih crteža i slika (namenjenih časopisima, koricama knjiga i njihovom ilustrovanju ili reklamnim kampanjama) kao i brojne skice iz Mebijusovih radnih beležnica i svezaka. Sav ovde skupljeni material svedoči o razvoju umetnikovih veština crtanja ali i gradnje slike, eksperimentima sa senčenjem i upotrebom crtica i tačaka te o korišćenju žanrovske ikonografije i njenom razvoju i transformisanju. Konačno, ilustracije su dokaz Mebijusove izuzetne sposobnosti da u samo jednom kvadratu stvori atmosferu i ispriča/sugeriše situaciju/priču. Njegov osećaj za narativnost kao i za začudno ostavlja znatiželjne posmatrače bez daha posebno kada pored gotove slike stoji haotično našarana skica. “Metalne hronike – Haos” daruju dragoceni uvid u stvaralački radionicu i sam proces nastajanja izuzetnog dela.

Treći tom Mebijusovih dela „The Long Tomorrow – Slepa citadela“ sadrži danas već klasične prevratničke naučnofantastične stripove. Mebijus je 1975.g. bio deo ekipe koju je okupio Žodorovski s namerom da stvori filmsku adaptaciju naučnofantastičnog romana „Dina“ Frenka Herberta. Film je trebao da bude iskorak iz vizuelnih-scenarističkih-glumačkih-muzičkih obrazaca, na saradnju su pozvani izuzetni autori, od Mebijusa, Gigera, Orsona Velsa do Mika Džegera, grupe Pink Flojd i - Salvadora Dalija. U svoj toj kreativnoj gužvi Mebijus je upoznao Dena O’Banona (1946-2009; autor scenarija za film „Alien“ iz 1979.g.) koji mu je pokazao skice za strip na kome je radio. Mebijus je, oduševljen pričom, zatražio pravo da je nacrta. Tako je nastao strip „The Long Tomorrow“ o marginalnom detektivu koga, u košmarnom mega-gradu, angažuje bogata klijentkinja za laki posao koji se, kako to biva, zakomplikuju. Ova parodija na tvrde krimiće, svojevrsna priprema za smotanog detektiva Džona Difula iz ciklusa o Inkalu, pleni atmosferom, enterijerima i haotičnom radnjom. Mebijusov frustrirani-agresivni-medijski grad-džungla budućnosti biće likovni temelj za film „Blejd raner“ Ridlija Skota (1982) i kiberpank roman Vilijema Gibsona „Neuromanser“ (1984). U sličnom okruženju dirigovanih masovnih neuroza razvija se i sledeći strip u albumu, priča bez reči „Rock City“. Naredni „svemirski“ i apokaliptički stripovi stilske su vežbe na prepoznatljive, neinventivnim trošenjem šablonizovane žanrovske teme koje Mebijus revitalizuje i nadograđuje potvrđujući da je vispreni pripovedač koji vešto koristi žanr, opštu kulturu i nadrealistički humor i apsurd.

Bezmalo pola veka od stvaranja Mebijusove slike jednako su uzbudljive i fascinantne a priče vrcavo duhovite i intrigantne, pune citata i aluzija. Njegovo delo definitivno je nezaobilazni reper globalne kulture kraja XX i početka XXI veka.

(„Dnevnik“, 2021)

Autor: Ilija Bakić

Tekst i fotografija preuzeti sa sajta stripvesti.com

Još 10 stripova koje morate pročitati

 

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

10. Corto Maltese: Mladost – Hugo Pratt

1981., francuski dnevni list Le Matin naručio je od Huga Pratta strip koji je trebao izlaziti u nastavcima tijekom iste godine. Pratt počinje opisivati pozadinu rusko-japanskog rata u Mandžuriji 1905. godine.

Oslikava rovove koje su iskopali japanski vojnici, taštinu časnika, rasulo ruskih postrojbi i suludu situaciju u kojoj neki nastavljaju s pokoljima iako je rat već bio završen. Centralni lik ove epizode nije Corto, kojeg vidimo tek na kraju knjige, nego Jack London koji prati zbivanja kao strani novinar te neizbježni Raspućin.

Premda ‘Mladost’ nije vrhunac Prattova rukopisa, svejedno je neizbježna sveska koju svaki pravi stripoljubac mora imati u svojoj kolekciji. Ako ništa, onda zbog Raspućina, najoriginalnijeg lika ne samo u univerzumu Corta Maltesea, već možda i čitavoj povijesti stripa.

Izdavač: Bookglobe

9. Vučine: Nasljednik – Sonja Gašperov

Kad se 2011. svojim prvijencem ‘Vučine: Od kolijevke do groba’ mlada splitska umjetnica Sonja Gašperov pojavila na domaćoj strip sceni, odavala je dojam djevojke koja puno obećava, no koju će nedostatak interesa svekolike domaće javnosti za stripom odvratiti od te krasne rabote, spustiti je na zemlju i prisiliti je da sav svoj trud i entuzijazam ubuduće poklanja isključivo svojim studentima splitske Umjetničke akademije.

Na svu sreću, Sonja se s tim nije baš slagala i ove je godine objavila drugi dio svog zamišljenog serijala o dražesnim Vučinama nazvan ‘Vučine: Nasljednik’. Objavila i sve pokorila. Fantastično napisan i još bolje nacrtan album koji progovara o smislu života na pomalo neobičan i pomaknut način, valjda je nešto najbolje što se domaćem stripu moglo dogoditi, a ako ‘Vučine’ ikad dođu u ruke Sonjinog uzora, francuskog velikana Lewisa Trondheima, mislim da će se i stari Lewis morati dobrano zamisliti i ozbiljno zasukati rukave da je nadmaši. Bravo, Sonja!

Izdavač: 2×2

8. Cvjećarnica u Kući cveća – Lazar Džamić

‘Alan Ford’, remek-djelo scenarista Lucianija Secchija (poznatiji pod pseudonimom Bunker) i crtača Roberta Raviole (poznatiji pod pseudonimom Magnus) možda i nije toliko promijenio samu povijest stripa koliko je utjecao na živote milijuna obožavatelja u čitavoj Jugoslaviji.

Čini mi se da su baš ‘Alan Ford’ i svi ti šašavi članovi Grupe TNT bili upravo oni kojima su u kolektivnoj svijesti publike pripadala, i još pripadaju, neka opća, najposebnija mjesta, vezana ne samo za medij stripa, nego i uz život na ovim prostorima općenito. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je ‘Alan Ford’ uživao takav status samo na području bivše Jugoslavije, Lazar Džamić u formi je studije jednog stripovnog slučaja prošvercao oštroumnu i duhovitu početnicu za razumijevanje simboličkog imaginarija bivše države i mentaliteta njezinih posvađanih naroda.

Izdavač: Jesenski i Turk

7. Ipak i ovdje – Forest & Tardi

‘Ipak i ovdje’ strip je napisan i nacrtan još tamo davne 1979., no fascinira njegova svježina i aktualnost. Ova ‘besmislena’ priča, siguran sam, puno više ima smisla sada nego onda kad je napisana. I pogotovo u Hrvatskoj.

Uvjeren sam da će gotovo svaki Hrvat koji bude imao sreću da mu ova knjiga bude u rukama moći u Arthuru Ipaku prepoznati sebe. Nažalost. Jer ‘Ipak i ovdje’ priča je o najkrhkijoj stvari na svijetu – ljudskom dostojanstvu i individualnoj slobodi u našem nepodnošljivo ambivalentnom univerzumu. A nama, tu u Lijepoj Našoj, ti pojmovi su već odavno nepoznati i zaboravljeni.

Izdavač: Fibra

6. Crveni alarm – Tomaž Lavrič

‘Crveni alarm’ priča je o Juri, zvanom Krt, nekadašnjem bubnjaru slovenskog punk benda Crveni alarm iz onih pionirskih dana novovalne scene u bivšoj SFRJ i pripovjedaču ove priče koja nas vodi u ona nevina vremena kad je punk rock scena bila rov iz kojeg se beskompromisno udaralo po temeljima trulog i nadrealno smiješnog establišmenta ondašnje države.

Čitatelj, bez obzira na to kojoj generaciji pripadao, bilo autorovoj ili mlađoj, nebitno, u Lavričevom pismu čita vlastiti komentar. Jer ovdje punk možda i jest glavni lajtmotiv, no on je u prvom redu izabran kao metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana i samo je polazišna točka za ovaj roman koji je zapravo isključivo priča o ljudima. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, ambiciozni ili neambiciozni, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom suprotno od onoga što su smjerali. Crveni alarm upravo je priča o tim ljudima.

Izdavač: Fibra

5. Sin City: Težak rastanak – Frank Miller

‘Sin City’ je hommage film noiru, žanru koji ne umire, na isti način kako ne umiru muški baloneri, cigarete Marlboro, kiša i fatalne žene. No na isti način kako je dekonstruirao  povijest dugu stotinu godina cjelokupnog američkog stripa, Miller i u ‘Sin Cityju’ nastupa mesijanski te potpuno redefinira i noir kao žanr.

Njegovo čitanje noira doslovno je, ekspanzivno i surovo: grubijani su još grublji, žene još fatalnije, zločinci su zvijeri, seks je eksplicitniji, a kiša dosadnija. I, naravno, dan nikad ne sviće. U Millerovoj poetici nema pozitivaca. Čitav svijet je zlo, a ljudi su šljam.

Bivši zatvorenici, plaćeni ubojice, kurve, korumpirana policija i dekadentni crkveni vlastodršci stanovnici su Grada grijeha. Cijeli svijet nabijen je surovim tučama, seksom, ubojstvima, sakaćenjem i perverzijama, a Millerova sklonost pričama koje ocrtavaju tamnu stranu današnjeg pokvarenog društva baš u Sin Cityju dolazi do punog izražaja.

Izdavač: Strip centar Tino

4. Egostriper: Alem Ćurin

‘Egostriper’ jest mekoukoričena zbirka Alemovih eseja o stripu, ali njegov esejizam je drukčiji. On te eseje nije pisao iz nekih znanstvenih pobuda niti će se o njima esejima voditi intelektualne rasprave na fakultetima.  ‘Egostriper’, ta divna stripovnica možda je najmonumentalniji spomenik stripu, isklesan baš od ruke onoga koji ga je zaslužio isklesati – od ruke čovjeka koji se budi sa stripom i koji ide spavati sa stripom, od ruke čovjeka koji živi strip. Alema Ćurina.

Izdavač: Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovac

3. Metalne godine – Moebius

Ako možda i nije najbolje izdanje (meni osobno), osmi strip albuma iz najkreativnije faze stvaralaštva veličanstvenoga Moebiusa, definitivno predstavljaju izdavački poduhvat. Prekrasna kutija (i do sada je Fibrina dizajnerica Melina Mikulić pomicala granice dizajna u nas, i to ne samo u oblasti stripa, no ovim izdanjem nadmašila je i samu sebe) koju svaki ljubitelj devete umjetnosti definitivno mora ponosno držati na najistaknutijem mjestu na svojoj polici, sadrži osam albuma iz Moebiusove najpoznatije i najvažnije faze, one dok je radio za SF strip ‘Metal Hurlant‘.

Dok neki albumi u ovoj kolekciji predstavljaju ogoljeni Moebiusov iskorak u poimanju stripa, a funkcioniraju uglavnom kao svojevrsni eksces kojim se maestro ruga dosadašnjoj tradiciji i nastoji čitatelje osloboditi okova dotadašnjih čitalačkih očekivanja, Arzach i Hermetična garaža su bili zvijezde vodilje koje su naglavačke okrenule tadašnje poimanje stripa.

Već sam Arzach predstavlja nešto do tada neviđeno u svijetu stripa. Priča je fake, gotovo pa lažna, ali ima psihološku snagu najmetafizičkije razine. I upravo u tom procijepu između pseudopriče i priče snage tektonskih poremećaja zemljine kore – nalazi se snaga i moć Arzacha. A ‘Hermetična garaža’ priča je za sebe. Ova apsurdna priča o Fatalnom majoru i njegovim paranoidnim istraživanjima po kolonijalnim i nekolonijalnim sferama naše svijesti i podsvijesti predstavljala je istinski šok za čitav umjetnički svijet. Ne samo stripovski. Da je živ, o tome bi vam mogao nešto i reći veliki Federico Fellini.

Izdavač: Fibra

2. Persepolis – Marjane Satrapi

Priča o odrastanju jedne curice u Iranu usred Islamske revolucije jedna je od najljepših priča ikad ispričanih u formi stripa. ‘Punk Šeherezada’ kako ju je genijalno nazvao veliki Zoran Đukanović ne samo što je priča o odrastanju, već je i pripovijest o pripadanju i nepripadanju, storija o ljudima koji odjednom postaju stranci i u vlastitoj zemlji, o djeci koja, baš poput onog dečka u Spielbergovom ‘Carstvu sunca’, preko noći ostare i postanu ljudi.

Persepolis je ona vrsta stripa, uz ‘Mausa’ i ‘V for Vendettu’ koja pod hitno mora ući u nastavni program kao obavezna školska lektira. Djelo za vječnost.

Izdavač: Fibra

1. Asterios Polyp – David Mazzuchelli

Remek-djelo Davida Mazzuchiellija ‘Asterios Polyp’ predstavlja postmodernu, ali u onom njezinu najveličanstvenijem ruhu. U ovom djelu Mazzuchelli prihvaća temelje tvrdnje Scotta McClouda da je potencijal stripa neograničen i uzbudljiv, u potpunosti redefinira medij te stvara remek-djelo devete umjetnosti.

On uspijeva savršeno izbalansirati formu i sadržaj te nam tako tumači samu srž, samu bit kojom se bavi, ne samo u apstrakciji ideje, nego i lucidnim vizualnim prikazom. Priča o Asteriosu Polypu, egocentričnom profesoru arhitekture koji si pokušava vratiti život, ne samo da je izdanje godine, već je jedan od najčarobnijih stripova u povijesti.

Izdavač: Fibra

Autor: Saša Čobanov

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.com

https://www.xxzmagazin.com/jos-10-stripova-koje-morate-procitati

ČK PREDSTAVLJA - Mebijus kolekcija 2 i 3

 PUTOVANJE U MAŠTU JEDNOG OD NAJSLAVNIJIH STRIP UMETNIKA, KOJI JE DUBOKO PROMENIO ESTETIKU I NARATIV NAUČNE FANTASTIKE!

„MEBIJUS KOLEKCIJA 2 i 3“ na LETEĆEM STARTU po ceni od 1540 dinara za drugi i 1070 dinara za treći tom!

Format 20,8 x 29,7 cm

Povez Tvrd

Broj strana 184

Štampa Kolor

Serijal STARI KONTINENT

PRELISTAJTE OVO IZDANJE:

https://carobnaknjiga.rs/chest/odlomak/_Mebijus%202.pdf

Format 20,8 x 29,7 cm

Povez Tvrd

Broj strana 112

Štampa Kolor

Serijal STARI KONTINENT

PRELISTAJTE OVO IZDANJE:

https://carobnaknjiga.rs/chest/odlomak/_mEB%203.pdf

Kolekcija Mebijusovih radova, od najranijih do onih poznih, od ilustracija, slika, kratkih priča, skica, ličnih beležaka i reklama, pa do značajnih dužih dela. Zbirka koja će nas sprovesti kroz spektakularnu raznolikost opusa jednog od najslavnijih strip umetnika, a onima koji ga ne poznaju pružiti mogućnost da otkriju njegov talenat, humor i genijalnost. Deset njegovih dela sakupljeno je u pet tomova, složenih u tematske celine, a sve to propraćeno je tekstovima najvećih poznavalaca Mebijusovog rada, koji pažljivo dešifruju poruke jednog od najvećih autora devete umetnosti.

A znate li šta je najbolje od svega? Nećemo vas ostaviti dugo da čekate na kompletiranje kolekcije i zato – prvi, četvrti i peti tom stižu 🔜 do leta! 😉

Kako tako usred srede, i da li ste zaboravili da brojite, pitate se vi? Pa, istina je da su nam slova bliža od brojeva, ali ovog puta smo samo malo rešili da pomešamo karte – jer ništa ne može biti „obično“ kad je Mebijus u pitanju, zar ne?

„MEBIJUS KOLEKCIJA 2 i 3“ na Letećem je startu u striparnici „Čarobna knjiga“ u Dečanskoj 5 u Beogradu, striparnici „Alan Ford“ na Novom Beogradu, u Klubu čitalaca Čarobne knjige „Bulevar Books“ u Novom Sadu i na našem sajtu po ceni od 1.540 dinara za drugi i 1.070 za treći tom, od srede, 3. marta, do nedelje, 7. marta. Posle Letećeg starta, cena u našim klubovima čitalaca i na sajtu iznosiće 1.700 dinara, dok će puna cena u knjižarama biti 2.299 za drugi, a za treći 1.200 na sajtu i 1.599 dinara u ostalim knjižarama.

Još 10 stripova koje morate pročitati

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

10. Corto Maltese: Mladost – Hugo Pratt

1981., francuski dnevni list Le Matin naručio je od Huga Pratta strip koji je trebao izlaziti u nastavcima tijekom iste godine. Pratt počinje opisivati pozadinu rusko-japanskog rata u Mandžuriji 1905. godine.

Oslikava rovove koje su iskopali japanski vojnici, taštinu časnika, rasulo ruskih postrojbi i suludu situaciju u kojoj neki nastavljaju s pokoljima iako je rat već bio završen. Centralni lik ove epizode nije Corto, kojeg vidimo tek na kraju knjige, nego Jack London koji prati zbivanja kao strani novinar te neizbježni Raspućin.

Premda ‘Mladost’ nije vrhunac Prattova rukopisa, svejedno je neizbježna sveska koju svaki pravi stripoljubac mora imati u svojoj kolekciji. Ako ništa, onda zbog Raspućina, najoriginalnijeg lika ne samo u univerzumu Corta Maltesea, već možda i čitavoj povijesti stripa.

Izdavač: Bookglobe

9. Vučine: Nasljednik – Sonja Gašperov

Kad se 2011. svojim prvijencem ‘Vučine: Od kolijevke do groba’ mlada splitska umjetnica Sonja Gašperov pojavila na domaćoj strip sceni, odavala je dojam djevojke koja puno obećava, no koju će nedostatak interesa svekolike domaće javnosti za stripom odvratiti od te krasne rabote, spustiti je na zemlju i prisiliti je da sav svoj trud i entuzijazam ubuduće poklanja isključivo svojim studentima splitske Umjetničke akademije.

Na svu sreću, Sonja se s tim nije baš slagala i ove je godine objavila drugi dio svog zamišljenog serijala o dražesnim Vučinama nazvan ‘Vučine: Nasljednik’. Objavila i sve pokorila. Fantastično napisan i još bolje nacrtan album koji progovara o smislu života na pomalo neobičan i pomaknut način, valjda je nešto najbolje što se domaćem stripu moglo dogoditi, a ako ‘Vučine’ ikad dođu u ruke Sonjinog uzora, francuskog velikana Lewisa Trondheima, mislim da će se i stari Lewis morati dobrano zamisliti i ozbiljno zasukati rukave da je nadmaši. Bravo, Sonja!

Izdavač: 2×2

8. Cvjećarnica u Kući cveća – Lazar Džamić

‘Alan Ford’, remek-djelo scenarista Lucianija Secchija (poznatiji pod pseudonimom Bunker) i crtača Roberta Raviole (poznatiji pod pseudonimom Magnus) možda i nije toliko promijenio samu povijest stripa koliko je utjecao na živote milijuna obožavatelja u čitavoj Jugoslaviji.

Čini mi se da su baš ‘Alan Ford’ i svi ti šašavi članovi Grupe TNT bili upravo oni kojima su u kolektivnoj svijesti publike pripadala, i još pripadaju, neka opća, najposebnija mjesta, vezana ne samo za medij stripa, nego i uz život na ovim prostorima općenito. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto je ‘Alan Ford’ uživao takav status samo na području bivše Jugoslavije, Lazar Džamić u formi je studije jednog stripovnog slučaja prošvercao oštroumnu i duhovitu početnicu za razumijevanje simboličkog imaginarija bivše države i mentaliteta njezinih posvađanih naroda.

Izdavač: Jesenski i Turk

7. Ipak i ovdje – Forest & Tardi

‘Ipak i ovdje’ strip je napisan i nacrtan još tamo davne 1979., no fascinira njegova svježina i aktualnost. Ova ‘besmislena’ priča, siguran sam, puno više ima smisla sada nego onda kad je napisana. I pogotovo u Hrvatskoj.

Uvjeren sam da će gotovo svaki Hrvat koji bude imao sreću da mu ova knjiga bude u rukama moći u Arthuru Ipaku prepoznati sebe. Nažalost. Jer ‘Ipak i ovdje’ priča je o najkrhkijoj stvari na svijetu – ljudskom dostojanstvu i individualnoj slobodi u našem nepodnošljivo ambivalentnom univerzumu. A nama, tu u Lijepoj Našoj, ti pojmovi su već odavno nepoznati i zaboravljeni.

Izdavač: Fibra

6. Crveni alarm – Tomaž Lavrič

‘Crveni alarm’ priča je o Juri, zvanom Krt, nekadašnjem bubnjaru slovenskog punk benda Crveni alarm iz onih pionirskih dana novovalne scene u bivšoj SFRJ i pripovjedaču ove priče koja nas vodi u ona nevina vremena kad je punk rock scena bila rov iz kojeg se beskompromisno udaralo po temeljima trulog i nadrealno smiješnog establišmenta ondašnje države.

Čitatelj, bez obzira na to kojoj generaciji pripadao, bilo autorovoj ili mlađoj, nebitno, u Lavričevom pismu čita vlastiti komentar. Jer ovdje punk možda i jest glavni lajtmotiv, no on je u prvom redu izabran kao metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana i samo je polazišna točka za ovaj roman koji je zapravo isključivo priča o ljudima. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, ambiciozni ili neambiciozni, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom suprotno od onoga što su smjerali. Crveni alarm upravo je priča o tim ljudima.

Izdavač: Fibra

5. Sin City: Težak rastanak – Frank Miller

‘Sin City’ je hommage film noiru, žanru koji ne umire, na isti način kako ne umiru muški baloneri, cigarete Marlboro, kiša i fatalne žene. No na isti način kako je dekonstruirao  povijest dugu stotinu godina cjelokupnog američkog stripa, Miller i u ‘Sin Cityju’ nastupa mesijanski te potpuno redefinira i noir kao žanr.

Njegovo čitanje noira doslovno je, ekspanzivno i surovo: grubijani su još grublji, žene još fatalnije, zločinci su zvijeri, seks je eksplicitniji, a kiša dosadnija. I, naravno, dan nikad ne sviće. U Millerovoj poetici nema pozitivaca. Čitav svijet je zlo, a ljudi su šljam.

Bivši zatvorenici, plaćeni ubojice, kurve, korumpirana policija i dekadentni crkveni vlastodršci stanovnici su Grada grijeha. Cijeli svijet nabijen je surovim tučama, seksom, ubojstvima, sakaćenjem i perverzijama, a Millerova sklonost pričama koje ocrtavaju tamnu stranu današnjeg pokvarenog društva baš u Sin Cityju dolazi do punog izražaja.

Izdavač: Strip centar Tino

4. Egostriper: Alem Ćurin

‘Egostriper’ jest mekoukoričena zbirka Alemovih eseja o stripu, ali njegov esejizam je drukčiji. On te eseje nije pisao iz nekih znanstvenih pobuda niti će se o njima esejima voditi intelektualne rasprave na fakultetima.  ‘Egostriper’, ta divna stripovnica možda je najmonumentalniji spomenik stripu, isklesan baš od ruke onoga koji ga je zaslužio isklesati – od ruke čovjeka koji se budi sa stripom i koji ide spavati sa stripom, od ruke čovjeka koji živi strip. Alema Ćurina.

Izdavač: Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovac

3. Metalne godine – Moebius

Ako možda i nije najbolje izdanje (meni osobno), osmi strip albuma iz najkreativnije faze stvaralaštva veličanstvenoga Moebiusa, definitivno predstavljaju izdavački poduhvat. Prekrasna kutija (i do sada je Fibrina dizajnerica Melina Mikulić pomicala granice dizajna u nas, i to ne samo u oblasti stripa, no ovim izdanjem nadmašila je i samu sebe) koju svaki ljubitelj devete umjetnosti definitivno mora ponosno držati na najistaknutijem mjestu na svojoj polici, sadrži osam albuma iz Moebiusove najpoznatije i najvažnije faze, one dok je radio za SF strip ‘Metal Hurlant‘.

Dok neki albumi u ovoj kolekciji predstavljaju ogoljeni Moebiusov iskorak u poimanju stripa, a funkcioniraju uglavnom kao svojevrsni eksces kojim se maestro ruga dosadašnjoj tradiciji i nastoji čitatelje osloboditi okova dotadašnjih čitalačkih očekivanja, Arzach i Hermetična garaža su bili zvijezde vodilje koje su naglavačke okrenule tadašnje poimanje stripa.

Već sam Arzach predstavlja nešto do tada neviđeno u svijetu stripa. Priča je fake, gotovo pa lažna, ali ima psihološku snagu najmetafizičkije razine. I upravo u tom procijepu između pseudopriče i priče snage tektonskih poremećaja zemljine kore – nalazi se snaga i moć Arzacha. A ‘Hermetična garaža’ priča je za sebe. Ova apsurdna priča o Fatalnom majoru i njegovim paranoidnim istraživanjima po kolonijalnim i nekolonijalnim sferama naše svijesti i podsvijesti predstavljala je istinski šok za čitav umjetnički svijet. Ne samo stripovski. Da je živ, o tome bi vam mogao nešto i reći veliki Federico Fellini.

Izdavač: Fibra

2. Persepolis – Marjane Satrapi

Priča o odrastanju jedne curice u Iranu usred Islamske revolucije jedna je od najljepših priča ikad ispričanih u formi stripa. ‘Punk Šeherezada’ kako ju je genijalno nazvao veliki Zoran Đukanović ne samo što je priča o odrastanju, već je i pripovijest o pripadanju i nepripadanju, storija o ljudima koji odjednom postaju stranci i u vlastitoj zemlji, o djeci koja, baš poput onog dečka u Spielbergovom ‘Carstvu sunca’, preko noći ostare i postanu ljudi.

Persepolis je ona vrsta stripa, uz ‘Mausa’ i ‘V for Vendettu’ koja pod hitno mora ući u nastavni program kao obavezna školska lektira. Djelo za vječnost.

Izdavač: Fibra

1. Asterios Polyp – David Mazzuchelli

Remek-djelo Davida Mazzuchiellija ‘Asterios Polyp’ predstavlja postmodernu, ali u onom njezinu najveličanstvenijem ruhu. U ovom djelu Mazzuchelli prihvaća temelje tvrdnje Scotta McClouda da je potencijal stripa neograničen i uzbudljiv, u potpunosti redefinira medij te stvara remek-djelo devete umjetnosti.

On uspijeva savršeno izbalansirati formu i sadržaj te nam tako tumači samu srž, samu bit kojom se bavi, ne samo u apstrakciji ideje, nego i lucidnim vizualnim prikazom. Priča o Asteriosu Polypu, egocentričnom profesoru arhitekture koji si pokušava vratiti život, ne samo da je izdanje godine, već je jedan od najčarobnijih stripova u povijesti.

Izdavač: Fibra

Autor: Saša Čobanov

Tekst i fotografije preuzete sa sajta xxzmagazin.net

https://www.xxzmagazin.com/jos-10-stripova-koje-morate-procitati